Ljuti ste što opet niste promovirani? Problijedili ste jer ulizice uvijek bolje prođu? Možda je vrijeme da uzmete u obzir da Vas bijes, koliko god bio opravdan, zapravo sputava. Mnogi od nas hodaju uredom osjećajući ogorčenost bez svijesti o gorkim akcijama koje se akumuliraju i odražavaju na karijeri i kolegama.
Prema istraživanju Donalda Gibsona s Fairfield Sveučilišta i Sigal Barsade s Yale Sveučilišta jedan od četvero zaposlenih je ljut na poslu. Studija pokazuje da radnici nisu spremni fizički nauditi šefu, ali su spremni na sabotažu.
Ljutnja na poslu nije štetna za organizaciju koliko je štetna za zdravlje: može izazvati kroničnu tjeskobu, depresiju, visoki krvni tlak i bolesti srca. Naučiti kako se konstruktivno nositi s ljutnjom poboljšat će Vašu dobrobit i stvoriti poželjnijeg zaposlenika kojeg će lakše promaknuti.
Zašto su mnogi zaposlenici ljuti?
Prema Gibsonovoj studiji, ljutnja na poslu često je usmjerena prema nadređenoj osobi ili cijeloj organizaciji. «Osjećaj ljutnje kod individue signalizira da je nepravda učinjena ili da su ciljevi blokirani.», objašnjava Gibson koji je razgovarao s dvanaestoro zaposlenika iz različitih firmi. Svaki od njih je osjećao ljutnju koju je uzrokovao jedan ili više od dolje navedenih razloga:
Zaposleniku je obećana povišica, promocija ili važan projekt, a nije se ostvarilo.
Zaposleniku je naređeno da obavi nešto što je smatrao nepravednim ili netočnim.
Previsoka očekivanja nije bilo moguće ostvariti.
Nadređena osoba bila je mikromenadžer i često je kritizirala zaposlenike.
Zaposlenik je osjećao da je vještiji i bolje kvalificiran nego nadređena osoba.
Drugi zaposlenik je zarađivao više novaca, a obavljao je isti posao.
Ljutnja neki put proizlazi od vanjskih izvora. Često se zaposlenici suočavaju sa stresnim problemima izvan firme, tako da ljutnja često prijeđe na radno mjestu. Razvod, smrtni slučaj u obitelji, financijske teškoće i ozbiljna bolest mogu uzrokovati da osoba bude preplavljena i razdragana. Rijetko nas uče da se nosimo s gubitkom ili stresnim situacijama, tako da zatomljavamo te osjećaje koji se vremenom mogu pretvoriti u ljutnju ili bijes.
Koraci za konstruktivnu kontrolu ljutnje
Svi mi s, vremena na vrijeme, postanemo iritantni ili ljuti. Što možemo napraviti da kontroliramo tu ljutnju i postanemo konstruktivni? Gibson, koji je bio koautor knjige , nudi sljedeće strategije za kontrolu:
Izbjegavajte ljutnju koliko god je to moguće. To ne znači da trebate suzdržavati osjećaje, nego radije poboljšajte svoj izgled i život kako bi se u što manje situaciji naljutili.
Razmislite o ljutnji i odredite vrijedi li se uopće ljutiti.
Kontrolirajte fizički odgovor na ljutnju tako da budete konstruktivni. Vježbajte, naspavajte se i izbjegavajte alkohol. Što ste zdraviji, to prikladnije reagirate na situacije.
Ispustite ljutnju koju ne možete ukrotiti. Mnoge situacije su izvan Vaše kontrole, tako da je važno ispustiti tu vrstu ljutnje. Zapitajte se možete li razriješiti to što god uzrokuje ljutnju. Ako ne, onda je trebate ispustiti iz sebe.
Ako osjećate ljutnju i imate problema s njom, raspitajte se da li Vaša tvrtka ima mogućnost pružanja terapije. Ne morate živjeti u gorčini, ljutnji ili bijesu. Ako se efikasno nosite s ljutnjom, povećat ćete si šanse za promaknuće i mogućnost da budete djelotvoran vođa kad za to dođe vrijeme.
Kad nastupi ljutnja:
Nekoliko puta duboko udahnite
Ponovite smirujuću riječ ili frazu u glavi, npr.: opusti se, ostani smiren
Polako brojite do deset
Zapitajte se: «Kako bi moj najomiljeniji vođa riješio situaciju?»
Izbjegavajte napetost u mišićima. Što prije zatvorite oči i probajte otvoriti čeljust i opustiti mišiće.
Slušajte najdražu Vam muziku.
Ako se osjećate ljutim nakon što Vam je završilo radno vrijeme, preobucite se čim stignete kući. Ova jednostavna gesta pomoći će Vam da promijenite stanje uma.
(T.K.)
Izvor:
