Javna je tajna da se mnoge hrvatske građevinske tvrtke koriste ilegalnim radnicima. Često su to strani državljani iz Rumunjske, Bugarske i Bosne i Hercegovine. Podaci za posljednjih pet godina pokazuju da inspektori kod poslodavaca zateknu, od ukupnog broja ilegalnih radnika, trećinu stranaca.
Te ljude u siromašnim sredinama za novac regrutiraju kojekakvi "poduzetnici", koji se mogu nazvati i trgovcima ljudima, jer im obećavaju dobro plaćen posao, hranu i smještaj. Kada dođu u Hrvatsku i konačno počnu mjesec dana ili dva raditi, vrlo često se dogodi da ih policija pronađe.
Prema riječima jednog od stranaca, vrlo je vjerojatno da policiji njihov boravak prijavi sam poslodavac. Tada slijedi protjerivanje stranaca, pa im poslodavac "ne mora" platiti rad, jer ne mogu dokazati da su kod njega radili.
Kazne za radnike iznose novčanu globu od 300 kuna i protjerivanje iz Hrvatske na određeni rok, dok se protiv poslodavca vodi prekršajni postupak. Prema podacima sindikata, oko 25% prekršaja ode u zastaru, a u vrlo velikom broju slučajeva poslodavci dobiju minimalnu kaznu.
Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o inspektoratu. Usvoje li se te izmjene, u slučaju da se kod njih zateknu ilegalni radnici, poslodavci će morati na 60 dana staviti ključ u bravu. Inspektor će imati pravo odmah zabraniti rad i zapečatiti tvrtku.
Inspekcijski nadzori
U Hrvatskoj bi na 4.000 zaposlenih trebao biti jedan inspektor rada,_ no trenutačno je zaposleno tek toliko inspektora da jedva pokrivaju polovicu poslova Državnog inspektorata.Što se tiče inspekcijskog nadzora zaštite na radu, u Hrvatskoj je te poslove trebalo obavljati 169 inspektora, no prošle godine bilo ih je tek 87.
Broj zaposlenih je u razdoblju od 2002. do 2004. godine porastao za nešto manje od 45.000, ali se broj državnih inspektora nije povećao. U nekoliko natječaja za nova radna inspekcijska mjesta doslovno se nitko nije javio.
Osobe sa stručnom spremom potrebnom za rad na takvim poslovima, radije odlaze kod privatnika, kod kojeg zarade i dvostruko veću plaću. - objasnio je Đuro Pap, inspektor, te nadodao: - U Inspektoratu na razini Grada Zagreba imaju daleko veću plaću od državnih službenika čija je plaća ispod hrvatskog prosjeka. Ona iznosi 4300 kuna. Nerazmjer gradske i državne inspekcije nije samo u plaćama, nego i u broju zaposlenih jer u Zagrebu ima oko 180 inspektora.
Zaštita na radu i građevinci
Gotovo 55% poginulih na radu žrtve su visokorizičnog posla u građevini. Samo prošle godine u toj je struci ozlijeđeno nešto manje od tri tisuće radnika, a dvadeset ih je poginulo.Međutim, tako poražavajući podaci nisu bili dovoljni da bi se učinilo nešto za poboljšavanje uvjeta rada ljudi koji su svakodnevno izloženi buci, vibracijama, prašini, suncu i kiši. Nekad velike građevinske tvrtke podijelile su se u sestrinske tvrtke koje su preuzeli nekadašnji poslovođe. Zaštita na radu koja je nekad bila na zavidnoj razini, srozala se da bi se pojeftinio rad, a sve nauštrb radnika. - objašnjava Đuro Pap.
Klasični oblici uštede su skele koje imaju manje zaštitnih ograda od propisanog. Velike su uštede i stvaranje univerzalnog radnika. Dok su nekad postojali zidari, stolari i drugi profesionalci, danas se zapošljavaju radnici koji su spremni na nalog poslodavca zidati, žbukati i umetati stolariju. No svaštar nikad ne može biti profesionalac i izloženiji je ozljedama.- upozorava Pap.
Na većini gradilišta radnici rade na kranovima starim i 20 godina. Tako stari kranovi trebali bi proći generalni remont, no to – doslovno - nitko ne radi, tvrdi Pap. Isto tako se i rijetko obavljaju tehnički pregledi ostalih strojeva koji se koriste do iznemoglosti, odnosno dok se potpuno ne pokvare.
Problem u Hrvatskoj je i to što osiguravajuća društva još nisu prodrla u sektor zaštite na radu, te se radnici ne mogu kvalitetno osigurati u slučaju ozljede. Imaju pravo tek na osnovno zdravstveno osiguranje i preko odvjetnika mogu pokušati namaknuti nekakvu odštetu od tvrtke. - kaže Pap.
Dio krivice snose i sami radnici koji se nerijetko svjesno ne pridržavaju propisa zaštite na radu. Oni stariji i iskusniji često preskaču faze zaštite, dok mlađi nisu ni svjesni opasnosti.
(T.K.)
Izvor:
Vjesnik
