Želite li najbrže nabrojati činitelje koji presudno utječu na svijet rada današnjice, možete krenuti slijedećim redom - globalizacija, prebrz tehnološki razvoj, demogafske promjene te promjene u osobnom sustavu vrijednosti.
Poslovi su postali sve kompleksniji, zahtijevaju sve više novih i složenijih znanja i vještina, što stvara nove glavobolje i menadžerima i zaposlenicima. S obzirom kako ni jedni ni drugi ne uspijevaju uvijek primjereno odgovoriti na sve promjene i zahtjeve radnog vremena, dolazi do pojave bolesti usko povezanih s radnim mjestom. Jedna od najčešćih i svakako najzvučnijih je stres, koji se nalazi i na prvome mjestu.
Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnom mjestu prisutan je kod svakog trećeg zaposlenika EU. U Europskoj je uniji, stresom na poslu zahvaćeno 28% ili 41,2 milijuna zaposlenika, a od toga više žena nego muškaraca.
Zbog stresa, godišnje se bilježi milijun radnih dana gubitka koji se procjenjuju na minimalno 20 milijardi eura gubitka. Prema rezultatima istraživanja, od 50 do 60% svih izgubljenih radnih dana posljedica su stresa na radnom mjestu, a stres je istodobno i "krivac" za 5 milijuna nesreća na poslu.
Kao glavni uzroci stresa, najčešće se navode strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak podrške, maltretiranje zaposlenih, monotonija te nepovoljni radni uvjeti.
Stoga najrazvijenije zemlje svijeta sve više pozornosti posvećuju stresu, a recepture za uspješno svladavanje stresa (stress management), svakodnevno se nadopunjuju. Međutim, razvijene zemlje nisu stale samo na tome. Zbog toga se u posljednje vrijeme, naglasak sve više stavlja i na prevenciju te stvaranje zdravih radnih uvjeta.
(V.K.)
Izvor:
Lider
