Oko 352.000 novih umirovljenika s nestrpljenjem očekuju formulu za povećanje svojih niskih mirovina kako bi uhvatili korak sa starim umirovljenicima.
Radnici koji su poslije 1. siječnja 1999. otišli u mirovinu, u prosjeku primaju 1.562 kune ili 531 kunu manje nego stari umirovljenici.
Nove mirovine jedva dosežu 25% prosječne plaće, a prema konvenciji Međunarodne organizacije rada taj udjel ne bi smio biti niži od 40 posto.
Dan do kada bi se trebao osmisliti model premošćivanje jaza između starih i novih mirovina je 15. srpnja. Do tada bi, kako je najavio premijer Ivo Sanader, nedavno osnovana radna grupa Vlade i umirovljenika trebala predložiti zakon.
Radni prijedlog zakona koji je ponudio HZMO mnogima je neprihvatljiv, jer se i dalje temelji na cijelom radnom vijeku. HSU predlaže model s deset najpovoljnijih godina za izračun mirovina, kao i sindikati, čiji je predstavnik i u radnoj grupi.
Predsjednica SSSH Ana Knežević predložila je rješenje novih umirovljenika koje vidi u povećanju aktualne vrijednosti mirovina i to tako da se vrati deset najpovoljnijih godina za izračun mirovina, te da najniža mirovina za 30 godina staža ne bude manja od 40% prosječne plaće.
Prema računici Svjetske banke, tvrdi Knežević, za izjednačavanje starih i novih mirovina potrebno je oko 1,5 milijardi kuna godišnje.
SSSH traži i da se ukinu povlaštene mirovine saborskih zastupnika i državnih dužnosnika te uključe u mirovinski sustav kao što je to u Sloveniji, gdje nitko nema povlaštenu mirovinu.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
