Iako je liječnicima iz javnih zdravstvenih ustanova, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, omogućeno da trećinu radnog vremena rade prekovremeno za privatnika, zbog nejasnih kriterija većina liječnika to ne može iskoristiti.
Stoga će Hrvatska liječnička komora, Hrvatski sindikat liječnika i Hrvatski liječnički zbor od Vlade tražiti donošenje dodatnih kriterija kojima bi se trebale riješiti nejasnoće koje koče njegovu provedbu.
Naime prema Zakonu, suradnja s drugim poslodavcem ne može se ostvariti bez prethodne suglasnosti poslodavca, tj. ravnatelja zdravstvene ustanove.
Predsjednik Sindikata Ivica Babić ističe kako je "novi zakon postigao dva cilja, ograničio je prekovremeni rad kod drugog poslodavca na jednu trećinu radnog vremena i odvojio je javno i privatno. Ravnatelji samo trebaju procijeniti stvara li im rad njihova zaposlenika kod privatnika nelojalnu konkurenciju. No neki ravnatelji ne žele dati suglasnost."
Jedan od njih je i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik i bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić. Iako načelno nije protiv toga da liječnici rade za druge poslodavce, napominje kako je "tri četvrtine molbi za dobivanje suglasnosti podnijela skupina ljudi koja je po svim kriterijima najslabija po rezultatima, od toga da imaju najdulje liste čekanja do toga da se kod njih otpusno pismo čeka dva mjeseca".
"To su liječnici za koje se zna da imaju slabe rezultate, a imaju nekog s privatnom praksom kod kojeg bi željeli raditi", pojašnjava Vlahušić te dodaje da liječnici trebaju raditi privatno, ali po kriterijima izvrsnosti koju bi trebali procjenjivati šefovi odjela.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
