Zbog Bolonjskog procesa i time promjena u trajanju studija u Hrvatskoj, sva sveučilišta, veleučilišta i visoke škole morat će prihvatiti i nove akademske, odnosno stručne nazive ili titule.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo je u Vladinu proceduru Prijedlog Zakona o akademskim i stručnim nazivima, kojem je cilj izjednačiti akademske i stručne nazive u Hrvatskoj s onima kakvi već postoje u većini država Europske unije - Austriji, Češkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.
"Po novome, viša stručna sprema se ukida. Zakon predlaže da se sve ranije stečene diplome dvogodišnjih viših škola priznaju kao visoko obrazovanje, ali samo kao njezin prvi stupanj, uz naziv statusa - stručni prvostupnik", objašnjava državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac.
Vlasnika takvih diploma u Hrvatskoj je, prema podacima Zajednice visokih škola i veleučilišta, oko 150.000. Međutim, Uzelac tvrdi kako to ne može značiti da se viša sprema pretvara u visoku stručnu spremu.
"Riječ je o tome da se prava vezana uz raniju višu stručnu spremu izjednačuju s današnjim pravima stručnog prvostupnika", tvrdi državni tajnik.
Prođe li Prijedlog zakona, umjesto uobičajenog naziva diplomirani ekonomist (dipl. oec.), stjecat će se akademski naziv sveučilišni prvostupnik ekonomije (univ. bacc. oec.).
Pritom je prvostupnik hrvatski prijevod od u Europi prihvaćenog naziva baccalaureus. Naime, završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri do četiri godine, a čijim završetkom se stječe od 180 do 240 bodova u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova, osoba stječe akademski naziv - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke.
Završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, kojim se pak stječe najmanje 300 bodova, osoba bi stjecala akademski naziv magistar uz naznaku struke, primjerice, magistar prava dobio bi titulu mag. iur..
Pritom bi se titule stavljale iza imena i prezimena osobe, uz jednu iznimku. Naime, završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje u pravilu tri godine, dobivao bi se akademski stupanj doktor znanosti ili doktor umjetnosti (dr. sc. odnosno dr. art.), pri čemu se taj akademski stupanj stavlja ispred imena i prezimena osobe.
Prijedlog zakona predviđa i kazne za protuzakonito korištenje akademskih ili stručnih naziva, pa i kratica.
Osoba koja ispred imena stavi primjerice, dr. art.. a nema završeni trogodišnji poslijediplomski sveučilišni studij, mogla bi prekršajno odgovarati i platiti do 50.000 kuna.
Protiv prijedloga kojim se osobama s višom školom priznaje prvi stupanj visokog obrazovanja izjasnili su se Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Vijeće veleučilišta i visokih škola Hrvatske.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
