Samo u siječnju ove godine, ukupna se zaduženost stanovništva povećala za 1,3 milijarde kuna.
Uzmu li se u obzir neke procjene i navedeni podaci, ispada kako je zaduženost hrvatskih građana upola veća nego u većini tranzicijskih zemalja te dva do tri puta niža nego na Zapadu.
U anketi Večernjeg lista, čak 50% ispitanika odgovorilo je da nema nikakav kredit, trećina otplaćuje jedan zajam, dok 16% njih otplaćuje više kredita.
Prosječna visina zaduženosti po zaposlenoj osobi iznosi oko 67.000 kuna, što odgovara protuvrijednosti od 14,5 prosječnih mjesečnih plaća u državi. Međutim, dok krediti rastu stopom od 22%, prosječna godišnja plaća od 55,2 tisuće kuna neto, rasla je samo za 1,9 posto.
Anketa pokazuje kako većinu ispitanih čini srednji sloj, koji potroši sve što zaradi, a to godišnje iznosi između 70 i 100 tisuća kuna.
Nešto više od 47% građana tvrdi da ne ulazi u minus na tekućem računu, a oni koji ga koriste, u minusu su prosječno 3.763 kune. Inače, građani su u siječnju ukupno bili 5 milijardi kuna u minusu, što je najskuplji kredit, s godišnjom kamatom od oko 13 posto.
Posljednjih je mjeseci svaka druga kuna kredita odlazila na stambene kredite, što je i za ekonomiju i za one koji se zadužuju bolje nego da ljudi ulaze u dug za čistu potrošnju.
Dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta komentira kako mala štednja, a velika zaduženost građana prvenstveno proizlazi iz činjenice da je BDP po glavi, a s njim i plaće, niži nego što građani očekuju da će biti u budućnosti. Tica dodaje kako rast BDP-a jednostavno mora nadmašiti dugoročnu stopu rasta zaduženosti.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
