Već godinama nezaposleni Osječani nisu zainteresirani za obavljanje sezonskih poslova u poljoprivredi.
Iako neto mjesečna primanja za kidanje metlica ili okopavanje poljoprivrednih kultura mogu iznositi oko 2.640 kuna, čini se kako to nije dovoljan razlog da se bar privremeno zaradi novac toliko potreban za preživljavanje nezaposlenih osoba.
Da je tomu tako potvrđuje i Miroslav Levaković, predsjednik Udruge nezaposlenih Osijek i direktor poduzeća Agencija za povremeni posao d.o.o. i Usluga d.o.o, koji kaže kako sezonska radna snaga u poljoprivredi može zaraditi dnevnicu od 120 kuna za osam sati rada, odnosno 15 kuna po satu.
Pritom napominje kako od 11.000 nezaposlenih ima više od 2.000 onih sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom koji sukladno svojoj spremi ne mogu očekivati neke bolje poslove.
"Iako je teško raditi po ljeti kad sunce nemilice prži, sezonski poslovi ipak dobro dođu nezaposlenima koji nemaju sredstava za život, tako da je nerazumljiv slab interes nezaposlenih za rad na polju", ističe Miroslav Levaković napominjući kako je prošle godine zabilježen i slučaj da su dva nezaposlena profesora kidala metlice.
Dodaje kako Agencija trenutačno potražuje 30 sezonaca za rad na poljoprivrednim poslovima, te da na raspolaganju zasad imaju samo 17 do18 radnika.
"Potrebe za sezoncima vrlo brzo će porasti na 150 do 200 radnika, no nažalost, toj potrebi nećemo moći udovoljiti, tako da razmišljamo o zapošljavanju sezonaca izvan Osijeka, a s područja Osječko-baranjske županije", upozorava Levaković koji napominje kako je ove godine nešto slabiji interes i za zapošljavanje na moru.
Kaže kako se razlozi mogu potražiti u sivoj ekonomiji, posebice u ugostiteljstvu u kojem se sezonci prijavljuju na "minimalac" od 2.000 kuna, dok se ostatak isplaćuje na crno.
"Nikad nismo ispunili kvotu koju je naš korisnik tražio. Iz godine u godinu povisujemo iznos dnevnica, no bez učinka, i time odašiljemo negativan signal poduzetnicima koji žele raditi na zakonit i legalan način", upozorava Levaković dodajući kako se razlog priželjkivanog rada na crno možda krije u činjenici što korisnici socijalne skrbi privremenim zapošljavanjem gube pravo na dobivanje naknade ili pomoć od Grada za plaćanje režija.
Kao zanimljivost navodi podatak kako na sezonskim poslovima na moru trenutačno imaju zaposlene dvije umirovljenice koje su stavile svoje male mirovine u tzv. mirovanje jer su u tome vidjele šansu za ostvarivanje većih prihoda.
(A.T.)
Izvor:
Glas Slavonije