U trećem kvartalu prošle godine u Hrvatskoj je zabilježena najniža stopa nezaposlenost prema standardima Međunarodne organizacije rada, od 8,4 posto.
Po toj se metodologiju nezaposlenost u Hrvatskoj mjeri od 1996. godine, a ista se primjenjuje za mjesečne izračune i u Europskoj uniji.
Po međunarodnim standardima, od srpnja do rujna prošle godine nezaposleno je bilo 151.000 hrvatskih građana, što je za 94.000 manje nego prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Naime, na Zavodu je u tom razdoblju bilo prijavljeno ukupno 245.000 osoba, no od tog broja po međunarodnim se kriterijima njih 116.000 ili više od 47% ne smatra nezaposlenima jer ili ne traže aktivno posao ili ne bi prihvatili posao koji im se ponudi.
Među 151.000 nezaposlenih, prema Anketi, ima i onih koji uopće nisu na evidenciji HZZ-a, oko 22 tisuće. Gledajući prema spolu, podaci su uobičajeno nepovoljniji za žensku populaciju među kojima je stopa nezaposlenosti iznosila 9,5%, dok je među muškarcima bila 7,4 posto.
S obzirom na dob, najviše je nezaposlenih u dobni između 25 i 49 godina, čak 83.000, dok se broj nezaposlenih u skupini iznad 50 godina smanjuje, pa ih je u trećem kvartalu bilo 27 tisuća.
Nadalje, od ukupno 3,66 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina u trećem je tromjesečju 2007. bilo aktivno 1,81 milijun, odnosno njih 49,5 posto. Prema anketi, zaposleno bilo 1,66 milijuna osoba, što ukazuje na stopu zaposlenosti od tek 45,4 posto.
Dok po stopi nezaposlenosti Hrvatska u usporedbi s članicama Europske unije uglavnom ulazi u grupu onih s najvišim stopama, stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatsku smještaju u nepovoljniju poziciju.
Hrvatska, naime, ima u društvu Poljske najnižu stopu zaposlenosti, a analitičari tako nisku razinu aktivnosti stanovništva povezuju s mjerama vladinih politika iz vremena tranzicije te napominju kako se više pozornosti posvećivalo smanjivanju nezaposlenosti nego povećanju zaposlenosti i aktivnosti. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
