Prvi reformirani umirovljenici koji su ušli u drugi obvezni mirovinski stup i u njega ulagali pet ili manje godina, danas imaju i do 60% niže mirovine nego da su ostali samo u prvom stupu HZMO-a.
Pokazuje to izračun Ljiljane Marušić iz HZMO-a objavljen u časopisu Financije i porezi.
Osim kratkog roka uplata, glavni razlog gubitka su različiti postoci izračuna mirovina te aljkavost države koja sve dosad nije uskladila zakone.
Fondovi od početka reforme upozoravaju da bi građanima, barem za prvih 10 godina uplate, trebalo omogućiti izbor povoljnije starosne mirovine, kao što vrijedi za invalidske i obiteljske.
"Takav naš prijedlog lani nije prošao u izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i prvim reformiranim umirovljenicima napravljena je velika nepravda", smatra Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva (RMOD) koje jedino u Hrvatskoj isplaćuje nove mirovine.
Za sad je riječ samo o ženama koje su početkom mirovinske reforme 2002. godine imale manje od 50 godina, a odlučile su se za drugi mirovinski stup u koji je išlo 5% njihovih mirovinskih doprinosa.
Žene su, naime, zbog nižeg starosnog cenzusa do kraja prošle godine mogle u prijevremenu ili starosnu mirovinu već sa 54-godine i 6 mjeseci života.
No, kako broj reformiranih umirovljenika svake godine raste, ne promijeni li se hitno zakon, povećat će se i broj nepravedno zakinutih.
Novi umirovljenici imaju prosječnu mirovinu iz drugog stupa od samo 55 do 60 kuna ili od mizernih 5,34 do najviše 196 kuna. Prosječna uplata iznosi samo 17.000 kuna koje se raspoređuju na 30 godina života. Od tako bijednog iznosa Fond umirovljeniku još oduzima 15% poreza i prireza, na koji od kasnije ostvaruje povrat.
U nešto je povoljnijoj situaciji 571 korisnik mirovine iz trećeg dobrovoljnog stupa koji, uglavnom zbog jednokratnih uplata poslodavaca za prijevremeno umirovljenje, prosječno dobivaju 824 kune.
Budući da je država one koji su se odlučili za drugi stup svrstala među "privilegirane" zajedno sa saborskim zastupnicima, ni oni nemaju pravo na dodatak od 24,9 posto.
Biserka Žalac naglašava i to da HZMO, još od 1999., daje umirovljenicima privremena rješenja o mirovini i zakida ih isplaćujući im akontaciju od samo 80% mirovine.
Nepravedan je i rizičan izračun mirovina po kojem se za svaku godinu staža daje 0,25% od prosječne lanjske bruto plaće uz dodatak od 25% od mirovine koju bi za taj staž građanin ostvario samo u prvom stupu. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
