Međunarodna organizacija rada (ILO) proteklih je dana upozorila svjetske vlade da je zbog krize potrebna bolja zaštita radnika i socijalno osjetljivih skupina
Bez obzira koliko se u Hrvatskoj pokušavalo prikazati da smo stabilni i da nas svjetska kriza ne zahvaća, od nje se ne može pobjeći. Svjetska banka procjenjuje kako zemlje istočne Europe trenutno nisu u velikoj opasnosti, ali posljedice financijske krize značajnije će s osjetiti u sljedećoj godini.
Kriza se već osjeća u obrtu
"Činjenica je da se posljedica krize kod nas još ne manifestira kao, primjerice, u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj, ali u nekim dijelovima gospodarstva ona se već osjeća", izjavila je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Dodala je da će se posljedice krize najviše osjetiti u obrtu, gdje već postoje problemi s plaćanjem obveza prema državi te se počinju otpuštati radnici.
Da je vrag odnio šalu upozorava i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Predsjednik NHS – a naglašava kako i financijski sektor mora razmišljati o potezima koji bi ublažili recesijska kretanja. "Sada je situacija da se ne ide u dizanje kamata, jer će se time smanjiti mogućnost novog kreditiranja, a u pitanje će doći otplata postojećih", izjavio je Sever.
Oko 60 posto
stanovništva ima kredite
Vođeni strahom od nadolazeće krize, nimalo ne iznenađuje što se posljednjih mjeseci usporila potrošnja i što građani troše opreznije. Strah je učinio svoje, pa su, prema zadnjim anketama, građani prilično zabrinuti za vlastitu financijsku situaciju.
Uostalom, oko 60 posto stanovništva otplaćuje jedan ili više kredita, što je velik izdatak, ali i još veće psihološko opterećenje. Dosadašnje iskustvo pokazuje da građani savjesno otplaćuju svoje obveze. Beata Kissne Foldi, direktorica u banci Intesa Sanpaolo, kaže da su hrvatski građani među rekorderima po redovitosti plaćanja čak i kod obveza prema kreditnim karticama.
Muškarci su, prema posljednjoj anketi, zabrinutiji od žena, a gledajući prema dobi, nervoza i panika uvukla se u kosti ljudi srednje generacije, onih u dobi od 40 do 49 godina. Mlađi su ipak ležerniji od ostalih, iako je i među njima za bilježen značajan dio onih koji su zabrinuti. To nimalo ne iznenađuje jer su mlađe generacije zaduženije od starijih.
Minus na tekućem računu oko 4200 kuna
Prosječan iznos minusa na tekućem računu iznosi oko 4200 kuna, no svaki deseti čovjek koji je u minusu, u dugu je za više od 10.000 kuna. Četvrtina građana u minusu je do tisuću kuna, a desetak posto anketiranih još je opreznije, i ulaze u minus do 500 kuna.
Podjednak je udio i onih koji imaju prostora za štednju, kao i građana koji troše više nego što zarađuju – 23 posto, što upućuje na to da se nastavlja raslojavanje stanovništva i da se uz četvrtinu do petinu boljestojeće populacije stvara i kronični sloj gubitaša koji bi mogli platiti i najveću cijenu krize ako se ona u dramatičnijem obliku prelije na Hrvatsku. (D.P.)
Izvor:
Novi list
Večernji list
