Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je da će sindikati i dalje zahtijevati ograničavanje rada na određeno vrijeme
Godišnji odmor od četiri tjedna, radni tjedan od maksimalno 48 sati, definiranje noćnog i smjenskog rada, ukidanje zabrane rada žena noću u industriji, kao i odredbe prema kojima ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te ukidanje radne knjižice samo su neka od ključnih izmjena Zakona o radu u postupku njegova usklađivanja s europskim direktivama, a koje će stupiti na snagu prvog dana 2009. godine.
Potvrdio je to načelnik odjela radnog prava u Upravi za rad i tržište rada Ilija Tadić na seminaru "Prilagodba tržišta rada europskim standardima – novi Zakon o radu i posljedice pridruženja Uniji na hrvatsko tržište rada" održanog u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu.
Četiri tjedna godišnjeg odmora
Seminar je okupio predstavnike javnog i privatnog sektora te sindikaliste u raspravi o donošenju novog Zakona o radu (ZOR) te teškoćama na koje hrvatsko tržište rada može naići ako se kvalitetno ne pripremi za ulazak u EU.
Iako su se sindikati i predstavnici poslodavaca složili da se prilikom donošenja novog ZOR-a nije diralo u interesne sfere dviju strana, velik dio posla u procesu prilagođavanja EU pravilima ipak je napravljen.
Kada je riječ o godišnjim odmorima, on danas u Hrvatskoj iznosi minimalno 18 dana, dok je europska praksa četiri tjedna. Od iduće godine će najmanje trajanje godišnjeg odmora iznositi četiri tjedna, ali će broj dana ovisiti o rasporedu radnog vremena. U praksi to znači da će zaposlenik kod poslodavca čiji radni tjedan traje šest radnih dana godišnje imati minimalno 24 dana odmora, dok će radnik koji u tjednu odradi pet dana imati 20 dana plaćenog odmora.
Novina je i da će radnik dio godišnjeg odmora moći prenijeti 18 mjeseci, izuzev dva tjedna koje mora iskoristiti u tekućoj godini, ali se to pravo ostavlja radniku na odluku, dok se neiskorišteni godišnji odmor neće prenositi na drugog poslodavca.
Konkurentnost hrvatskih zaposlenika
Direktorica radno – socijalnih poslova u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), Jasna Kulušić najavila je kako će ipak tražiti daljnju deregulaciju radnog zakonodavstva, posebno u dijelu koji se odnosi na otkazne rokove, radne sudove i otpremnine.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, istaknuo je da će sindikati i dalje na prvom mjestu zahtijevati ograničavanje rada na određeno vrijeme, koje je u Hrvatskoj postalo gotovo praksa, a nesigurnost posla i dalje je jedan od glavnih briga zaposlenika.
Mladen Vedriš je pak kazao da sigurno radno mjesto više ne postoji te da zaposlenik treba ulagati u vlastitu zapošljivost, odnosno u nova znanja i vještine kako bi se prilagodio potrebama na tržištu rada.
Direktorica tvrtke SELECTIO, Vera Čubranić, govorila je o konkurentnosti hrvatskog zaposlenika. "Poslodavci iz stranih država ugodno su iznenađeni kvalitetom radne snage u Hrvatskoj. Primjerice, dok u drugim zemljama top menadžment preuzima tvrtku u roku od tri do pet godina, u Hrvatskoj taj vremenski period iznosi svega do godinu i pol dana", kazala je Čubranić.
Stariji savjetnik za regrutiranje na MojPosao Saša Matijašević istaknuo je da je upravo portal MojPosao glavni regrutacijski kanal. "Do 2002. godine posloprimci su posao tražili putem HZZ-a i oglasa objavljenih u dnevnim novinama, gdje se nije inzistiralo na poštivanju određenih standarda poput opisa posla i zabrane svakog oblika diskriminacije u objavljenim oglasima za posao", objasnio je Matijašević. (A.T.)
