Nakon što je dogovorno snizila plaće zaposlenima u državnim službama, Vlada ulazi u "žestoki rat" sa sindikatima javnih službi
Da bi danas izvršila rebalans proračuna Vlada izgleda neće otkazati samo temeljni kolektivni ugovor za javne službe, već i svih šest granskih kolektivnih ugovora za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i kulturu. Tako bi 180.000 zaposlenih u tim službama trebalo ostati bez veće osnovice, ali i svih ostalih materijalnih prava kao što su božićnice, regresi i ostali dodaci.
Zaposleni u obrazovanju tako ostaju i bez posebnog dodatka na plaće od 2,2 posto koji se trebao primjenjivati od 1.srpnja, a nakon otkaznog roka od tri mjeseca, zaposleni bi na osnovici za plaće mogli izgubiti čak i 10, umjesto 6 posto, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
U slučaju prosvjetara, to bi značilo da bi gubitak 6 postotnog smanjenja plaće, uz 2,2 postotni prosvjetni dodatak, zapravo značio gubitak od 3,8 posto plaće. Međutim, ako se plaće umanje za 10 posto, a prosvjetni dodatak ukine, prosvjetari će izgubiti 12,2 posto plaće.
Štrajk neće biti plaćen
Jedan vladin dužnosnik potvrdio je da je Vlada već pripremila cijelu proceduru kako se ne bi moglo dogoditi da sindikati kasnije dobiju tužbe i naknadno izbore navedena prava. Tako, nakon što je dogovorno snizila plaće zaposlenima u državnim službama, Vlada sada ulazi u "žestoki rat" sa sindikatima javnih službi koji se protive bilo kakvom smanjenju plaća.
Sindikati proteklih dana namjerno u javnosti nisu spominjali granske kolektivne ugovore uvjereni da imaju "dvostruke osigurače" koji će zaposlenima u javnim službama uz gubitak osnovice osigurati ostala materijalna prava. Međutim Vlada je očito nakon propalih pregovora odlučila ići do kraja čak i pod cijenu najavljenih sindikalnih akcija i štrajka. Štoviše, iz Vlade poručuju kako javnim službenicima neće platiti štrajk.
Sindikati dobro organizirani
Sindikati javnih službi još su jučer Vladi poručivali kako su spremni na dogovor, međutim od ponedjeljka nije bilo nikakvih novih razgovora Vlade sa sindikatima. Iako u javnosti pritom samouvjereno najavljuju sve moguće akcije sindikalci nisu do kraja uvjereni da će dobiti podršku članstva i javnosti, a i pitanje je hoće li u sindikalnim blagajnama imati i dovoljno novca za organiziranje općeg štrajka.
S druge strane, glavni sindikalni adut je dobra organiziranost pa su upravo sindikati javnih službi proteklih godina štrajkovima uspjeli izboriti veća prava za zaposlene u obrazovanju i zdravstvu.
Ako se pak odluče za štrajk tehnički ga mogu organizirati već u travnju, dok se iz sindikata prosvjetara neslužbeno moglo čuti kako bi najpovoljniji termin štrajka bio u lipnju, kada se zaključuju ocjene i počinju upisi u srednje škole.
Na redu minimalne plaće?
Međutim, sindikalci su i prije nego što su znali da će Vlada otkazati i granske kolektivne ugovore procjenjivali da bi štrajk trebalo organizirati što prije. Ako Vlada danas otkaže temeljni i granske kolektivne ugovore sindikati mogu već tijekom idućih dana provesti referendum među članstvom koji će im pokazati kakvo je raspoloženje na terenu.
Tehnički od trenutka kada Vlada donese odluku o otkazivanju s procesom mirenja proći će sedam dana. Od tada kreće otkazni rok od tri mjeseca nakon kojeg zaposleni u javnim službama gube sva prava.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare sindikati javnih službi poručili su da su jedinstveni i spremni odgovoriti na sve Vladine poteze od jednostranog otkazivanja kolektivnog ugovora do eventualnog smanjenja plaća čak i više od šest posto.
Predsjednik Liječničkog sindikata Ivica Babić poručio je pritom da se Vlada jednostranim otkazivanjem kolektivnog ugovora upušta u neizvjesnu avanturu u trenutku dok traju socijalni nemiri od Pariza do Budimpešte.
"Uvjereni smo da je slijedeća na redu minimalna plaća i zbog toga očekujemo i pozivamo ostale sindikate da nam se priključe u akcijama", kazao je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
