Prema podacima HZMO-a, krajem ožujka je bilo zaposleno 5.221 muškarac i 3.248 žena starijih od 65 godina
Mirovinskim fondovima prijete crni dani, budući da i u najbogatijim zemljama standard umirovljenika pada, a oni umjesto dalekih putovanja, sve češće kampiraju pred socijalnim službama.
Kako bi pronašla rješenje za ovu prijetnju, Velika Britanija je od svih zemalja učinila najznačajniji korak – ukinula odredbu koja propisuje umirovljenje sa 65 godina života, piše Nikola Sever-Šeni u Večernjem listu.
Kreatori ove odluke pretpostavljaju da bi osobe i nakon 65., ukoliko im to zdravlje dopušta, nastavili raditi čime bi si osigurali veća primanja, iako je zapravo osnovni cilj rasterećenje mirovinskih fondova koji su u minusu.
Zaposleno ih tek 8.469
Siromaštvo u starijim godinama jedina je prava sličnost Hrvatske s Britanijom. Naime, naš zakon ne propisuje strogo umirovljenje nakon 65. godine, ali budući da je kod nas zaposleno tek 52 posto radno sposobnog stanovništva, produljenje radnog vijeka uzrokovalo bi još slabije zapošljavanje mladih, koji se i ovako nerijetko zapošljavaju tek oko svoje 30-te godine. U Hrvatskoj je nakon 65. tek 8.469 osoba nastavilo raditi, što je 0,55 posto ukupnog broja zaposlenih, a riječ je uglavnom o znanstvenicima i visokoplaćenim stručnjacima.
Dana 31. ožujka, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), zaposleno je bilo 5.221 muškarac i 3.248 žena starijih od 65 godina, a Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) ističu da postojeće stanje ne treba mijenjati.
Poticati legalan rad
"Neprihvatljivo je da radnici rade dok ih ne prevezu na Mirogoj. Svaki mjesec izdvajamo za mirovinu i red je da onda tu mirovinu i uživamo. Fondovi moraju biti odgovorniji, pa neće biti problema", smatra predsjednica SSSH Ana Knežević.
Silvano Hrelja iz HSU-a smatra da bi dodatno omogućavanje tj. "legaliziranje" rada nakon 65. dovelo do anarhije. "Kod nas je dopušteno raditi nakon 65. godine života, ako to odgovara radniku i poslodavcu, ali tjerati ljude da rade i u osamdesetima bilo bi suludo", zaključuje Hrelja.
Međutim, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač smatra da umirovljenici nastavljaju raditi i nakon umirovljenja, ali u sivoj zoni. Stoga napominje da zakon treba dopuštati rad i nakon 65., ali ga treba prilagoditi kako bi se legalan rad stimulirao, umirovljenike izvuklo iz sive zone te im se osiguralo sve osnovne povlastice koje donosi mirovina.
Od ukupnog broja umirovljenika njih oko 400.000 radno je sposobno, a zasigurno bi im odgovaralo da uz mirovinu, ostvaruju i dodatni prihod, smatra Popijač. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
