Ravnateljica IJF-a naglasila da su proračunski rashodi zakonska prava, koja Sabor može mijenjati
Od 1. siječnja 2010. treba obustaviti sve odluke o odlasku u mirovinu uz beneficirane uvjete, a zatim treba retrogradno preispitati sve beneficije. Obavezno treba produljiti radni vijek i fleksibilizirati radno zakonodavstvo tako da se omogući lakši povratak umirovljenika na tržište rada, jer će prema sadašnjim trendovima 2050. jednog umirovljenika uzdržavati tek jedan zaposleni. Također, potrebno je nastaviti mirovinsku reformu, preporučila je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije.
Ott je na okruglom stolu "Recept za izlazak iz krize" kojeg je organizirala Splitska banka, naglasila da je smanjivanje rashoda ključ bilo kakvog izlaska iz krize, te da se prvo mora smanjiti rashodna strana proračuna, a tek potom dirati prihodi, piše Edita Vlahović Žuvela za Banku.hr.
Ništa u proračunu nije zadano
"Bez reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava neće se moći sniziti rashodna strana. U proračunu za 2010. i u vladinom dokumentu "Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2010.do 2012." uopće se ne planira smanjivanje rashoda. Nije istina da je preko 80 posto proračuna zadano. Ništa nije zadano, osim otplate dugova, a i to se može refinancirati, što sada ne bih preporučila. Svi rashodi su zakonska prava i kako su se u Saboru zakoni donijeli, mogu se i promijeniti", istakula je Ott.
Kao primjere Ott je navela irsku i bugarsku vladu. Irska je vlada, naime, ove godine predlagala smanjivanje rashoda, a nakon što nije dobila suglasnost poslodavaca i sindikata jednostrano je raskinula ugovore. Bugarski ministar financija Simeon Djankov dužnost je preuzeo u lipnju ove godine i odmah proveo radikalne zahvate – smanjio je proračunski deficit, snizio je poreze, ali nije dirao visinu plaća i mirovina.
Krizni porez logično rješenje
Što se tiče preispitivanja poreza, Ott smatra da Hrvatska treba odjednom preispitati sve poreze, a ne pojedinačno, te da porez na dohodak "treba vratiti unatrag, u sredinu 90-ih. To je bio odličan sustav s malo izuzeća, sa širokom poreznom osnovicom i nižim poreznim stopama, ali je razvodnjen zahvaljujući interesnim lobijima i političkim igricama", naglasila je.
Iako nakaradan i nepravedan, istaknula je Ott, uvođenje kriznog poreza je bilo sasvim logično rješenje za Vladu koja nije bila kadra smanjivati rashode i koja je porez na dohodak prepustila jedinicama lokalne samouprave.
Međutim, analitičar Splitske banke, Zdeslav Šantić je na okruglom stolu istaknuo da je ukidanje kriznog poreza ključno za oporavak potrošnje kućanstva. (V. K.)
Izvor: Banka.hr
