Smanjivanje poreza i uklanjanje neporeznih davanja budi optimizam i potiče investicije
Gospodarstvo se neće oporaviti ni ove godine, zajednički je zaključak analitičara. Naime, dok jedni očekuju tek mali pomak, ali uz daljnji pad od oko jedan do dva posto, drugi pak očekuju slabi oporavak od jedan posto.
Međutim, pozdravljaju Vladinu "prvu pravu" antirecesijsku mjeru iako je to prije mjera HNB-a, kroz koji se oslobađaju sredstva bankama u cilju njihova plasmana prema gospodarstvu, piše Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
Tvrtke žele sačuvati likvidnost i radna mjesta
Ipak postavlja se pitanje kvalitete projekata u koje će se novac uložiti, budući da je velikom broju tvrtki trenutačni prioritet održati tekuću likvidnost i zadržati radna mjesta.
"Problem je što pada i potražnja, ne samo kod nas, nego i u regiji, koja će još dulje osjećati krizu. Oslabio je i plasman na zapadna tržišta koja supstituiraju uvoz s jeftinijih tržišta istoka", kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Konzultant Ante Babić napominje da će upravo zato trebati oprezno birati projekte u koje se novac ulaže. Babić tvrdi da će to morati biti oni projekti koji jamče izvoz te da bi ta mjera mogla podići rast gospodarstva za oko pola do jedan postotni bod. On prognozira i da će se ove godine rast BDP-a završiti na jedan posto.
Ove godine nova poskupljenja
No, Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, smatra da mjere nisu dovoljne, te da bi Vlada usporedno morala krenuti s poreznim rasterećenjem te rezolutnim uklanjanjem neporeznih davanja i drugih administrativnih prepreka poslovanju kako bi se probudio optimizam te potaknule investicije.
Šantić pak smatra da je takvo što moguće realizirati samo ako se rashodi smanje, za što najave postoje, a što će se vidjeti tek nakon prvog rebalansa. Stojić prognozira pad gospodarstva u ovoj godini na negativnih dva posto, a Šantić pad na jedan posto. Razlog tome je prije svega pad osobne potrošnje koja je godinama bila generator rasta.
Osim toga, ove bi godine mogla uslijediti i nova poskupljenja, a to se prije svega očekuje na cijenama struje i plina, ali i komunalija, zbog deficita u lokalnim jedinicama, kaže Šantić. (V. K.)
Izvor: Večernji list
