Iznimka bi bili radnici koji su primali male plaće, a radili su vrlo teške i opasne poslove
Nakon što se uplate svi mirovinski doprinosi, od potrebnih 2,9 milijardi, za mjesečnu isplatu mirovina nedostaje još 1,4 milijarde kuna. Taj se iznos podmiruje iz proračuna, što mirovine čini najvećim proračunskim potrošačem. Time se mirovine kandidiraju u sam vrh onoga što bi se trebalo racionalizirati.
U Vladi poručuju tek kako je "sve na stolu", a sindikati rješenje ovog problema vide u ukidanju tzv. povlaštenih mirovina, piše Nikola Sever Šeni u Večernjem listu.
Zastupnička mirovina, tri radničke
"Ne izmišljamo toplu vodu. Mi samo tražimo da se primijeni slovenski model prema kojemu se sve mirovine obračunavaju isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Iznimka bi bili rudari i radnici koji su radili s azbestom jer su primali male plaće, a radili su vrlo teške i opasne poslove", objašnjava Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Knežević također daje svoj najjači argument za ukidanje povlaštenih mirovina: pripadnici HVO-a, koji su jedna od povlaštenih kategorija, imaju prosječnu mirovinu veću od 2.800 kuna i prosječni staž od osam i pol godina, dok je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2.166 kuna.
Inače, u hrvatskom je mirovinskom sustavu 13 kategorija povlaštenih umirovljenika sa 181.224 korisnika, a za njihove se mirovine mjesečno izdvaja više od 720 milijuna kuna. Prosječna povlaštena mirovina iznosi 3.981 kunu, dok prosječni umirovljenik prima tek 2.166 kuna, odnosno 54 posto povlaštenog iznosa. Odnos prosječne i dužnosničke mirovine još je skandalozniji: ono što saborski zastupnik dobije svaki mjesec prosječni umirovljenik čeka tri mjeseca.
(Pre)mladi umirovljenici
U toj se matematici i skriva nezadovoljstvo sindikata, tim dijelom mirovinskog sustava koji nema veze s uplatama mirovinskog doprinosa. Međutim, u Ministarstvu gospodarstva zasad ne razmišljaju o rezanju bilo koje kategorije mirovina. Uvjereni su da se problem mirovinskih izdataka treba riješiti zapošljavanjem.
"U Hrvatskoj jednu mirovinu pokriva tek 1,28 plaća. To je iznimno nepovoljan odnos i kada se to popravi, automatski će se smanjiti iznos kojim se iz proračuna pokriva isplata mirovina. Sve Vladine mjere idu u tom smjeru: očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta", kaže ministar gospodarstva Đuro Popijač te upozorava kako je problem u mirovinskom sustavu nastao kada su radnici, umjesto na burzu, odlazili u prijevremene mirovine s malo staža i u dobi u kojoj su još trebali raditi.
Sindikati priznaju da bi se novim zapošljavanjem popravilo stanje s isplatom mirovina, ali upozoravaju kako se nikakvim zapošljavanjem ne mogu u cijelosti namiriti povlaštene mirovine koje iznosom ne prate uplate mirovinskih doprinosa. (V. K.)
Izvor: Večernji list
