Prioritet bi trebao biti vraćanje radno sposobnih na tržište rada, kroz prekvalifikacije
Slovenija kreće u veliku reformu sustava socijalne skrbi kojoj nije cilj smanjivati iznose socijalnih naknada, već ih bolje usmjeriti i učiniti cijeli sustav pravednijim. Slične su reforme već provele ili provode i ostale europske zemlje.
Hrvatska ima isti cilj u sređivanju sustava socijalnih transfera koji će tek biti moguće početi ostvarivati iduće godine, nakon pune primjene osobnog identifikacijskog broja. Drugim riječima, više neće biti moguće koristiti socijalnu pomoć u slučaju prelaska određenog imovinskog cenzusa, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Svjetska banka kritizira
Jedan od najvećih problema koji opterećuju hrvatski socijalni sustav jest činjenica da je među primateljima socijalne pomoći gotovo polovina radno i zdravstveno sposobnih. Riječ je o otprilike 40.000 osoba, od 96.000 korisnika socijalne pomoći, koje su radno sposobne.
Drugi je problem visoki ukupni udio socijalnih izdataka u BDP-u od 24 posto. Međutim, riječ je o ukupnim izdvajanjima u kojima više od 50 posto izdataka odlazi na mirovine, te još 30 posto na zdravstvo. Samo za te dvije stavke država je u 2009. morala osigurati više od 67 milijardi kuna.
Na same socijalne pomoći odlazi više od 5 posto izdataka, a u prošloj godini riječ je bila o 2,9 milijardi kuna.
I u Svjetskoj banci koja neprestano kritizira hrvatski mirovinski sustav, a prije svega poticanje prijevremenih umirovljenja, nemaju prigovora na samu visinu hrvatske socijalne pomoći koja trenutno iznosi 500 kuna. Problem su, dakle, visoki iznosi koje Hrvatska ukupno izdvaja za socijalne izdatke, dok su istovremeno socijalne naknade najsiromašnijima preniske i nisu dovoljne za ozbiljnije suzbijanje siromaštva.
"Jedan od prioriteta trebao bi biti vraćanje radno sposobnih osoba koje primaju socijalnu pomoć na tržište rada, prekvalifikacijama i doškolovanjem. Međutim, glavni hrvatski problem jest što ne postoji ni minimalni konsenzus o tipu gospodarsko-socijalnih odnosa i modela socijalne države kakva želimo biti", kaže dr. sc. Zdenko Babić sa Studija socijalnog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Siromaštvo oko prosjeka EU
Što se tiče siromaštva, Hrvatska sa stopom siromaštva od 17 posto, ne odskače od prosjeka europskih zemalja.
"Kada je riječ o siromaštvu, Hrvatska je s postojećim sustavom socijalne skrbi na razini prosjeka Europske unije od 18 posto. Međutim, nama cilj ne bi trebao biti prosjek EU koji dižu neoliberalne, prije svega baltičke, zemlje, već prosjek zemalja kao što su Slovenija i Češka u kojima je stopa siromaštva na razini od 10 posto", kaže Babić.
Prema analizi Eurostata, na sve socijalne transfere, uključujući mirovine i zdravstvo, u Europi najviše troši Francuska, više 31 posto BDP-a. Na samom vrhu su i Švedska, Njemačka i Austrija, a Hrvatska je na razini od 24 posto. Bugarska i Rumunjska su na razini od 15 posto. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
