Stručnjaci očekuju da će državi manjkati čak i do 30 posto proračunskih sredstava
U prva tri mjeseca ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje već je isplatio 435,1 milijun kuna naknade za nezaposlene, što je 36,8 posto iznosa, planiranog proračunom za ovu godinu. Usporedbe radi, u prva tri mjeseca prošle godine potrošeno je 22,2 posto ukupnog lanjskog iznosa naknada.
Sindikati i ekonomski analitičari očekuju da bi zbog porasta broja nezaposlenih, planirani ovogodišnji iznos naknade za nezaposlene od 1,18 milijardi kuna, mogao bi biti premašen za 20 do čak 30 posto. Inače, proračunska stavka naknade za nezaposlene i prošle je godine, kad je isplaćeno ukupno 1,25 milijardi kuna, premašena za 9,2 posto u odnosu na plan, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Svaki mjesec 5 milijuna više
Kako pokazuju podaci HZZ-a, svakog ovogodišnjeg mjeseca zaključno s krajem ožujka, za potpore za nezaposlene trebalo je izdvojiti oko pet milijuna kuna više nego prethodnoga. Tako je, primjerice, u ovogodišnjem siječnju isplaćeno 140,6 milijuna kuna, što je 40 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U veljači ove godine isplaćeno je 144,7 milijuna kuna (39 posto više), dok je u ožujku isplaćeno 149,7 milijuna kuna ili 27 posto više.
Potrebno je istaknuti da je porast troškova naknada za nezaposlene zabilježen i unatoč smanjenju iznosa naknade za nezaposlene u srpnju prošle godine, kada je maksimalna naknada sa 70 posto posljednje neto plaće srezana na 2.183 kune. Podsjetimo, naknada je do iznosa od 70 posto plaće bila povećana početkom 2009. s nekadašnjeg maksimuma od 1.200 kuna. Prosječan iznos naknada u prva tri mjeseca ove godine, prema podacima HZZ-a, iznosio je 1.512 kuna, u usporedbi sa 1.477 lani i 1.180 kuna 2008. godine.
Broj korisnika ubrzano raste
Broj korisnika naknade u posljednjih godinu dana raste daleko brže od broja nezaposlenih. Naime, dok je broj nezaposlenih u ožujku porastao za 19,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, broj korisnika naknade za nezaposlene skočio je 25,1 posto, na 89.902 korisnika.
"S obzirom na rast broja nezaposlenih, kao i na to da većina njih na burzu dolazi iz radnog odnosa, dakle ima pravo na potporu za razliku od onih koji dolaze iz školovanja ili neaktivnosti, moguće je da će do kraja godine biti potreban i do 30 posto veći iznos za naknade", smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.
On drži da je 28 posto, ili 89.902 osobe koje su ostvarivale pravo na naknadu u ožujku, premali dio od ukupnog broja nezaposlenih koji imaju pravo na naknadu. Međutim, pojedini su analitičari u svojim procjenama nešto oprezniji od Severa, pa smatraju da će državi za ukupan iznos naknada ove godine nedostajati "tek" 20 posto sredstava.
Ne dirati visinu naknade
Na upit kako će država financirati "višak" onih koji imaju pravo na naknadu, analitičar tržišta rada s Instituta za javne financije, Predrag Bejaković, odgovara da će vjerojatno doći do rezanja sredstava namijenjenih tzv. aktivnoj politici zapošljavanja, odnosno novca namijenjenog za programe prekvalifikacije nezaposlenih.
"To je dvosjekli mač. Onome tko je nezaposlen najvažnije je preživjeti do prvoga u mjesecu, no s druge je strane interes društva da se on što prije zaposli i prestane biti ovisan o potpori države. Ako situacija s nezaposlenošću postane još ozbiljnija, Vlada će morati reagirati kako bi ublažila socijalne tenzije", rekao je Bejaković, koji ne očekuje smanjivanje novčanih naknada za nezaposlene unatoč porastu nezaposlenosti.
Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci, također očekuje da će naknade premašiti plan. "Državi ovogodišnji planirani iznos neće biti dovoljan i vjerojatno će ga financirati novim zaduživanjima. Mislim kako nije realno da se opet smanjuju iznosi potpora za nezaposlene jer je to osjetljiva socijalna kategorija, a ne treba zaboraviti ni da se taj novac zapravo odmah vrati u gospodarstvo", kaže Stojić. (V. K.)
Izvor: Business.hr
