Strateški dokument trebao bi promijeniti ishode hrvatskog obrazovnog sustava i pomoći u stvaranju generacije s nizom poduzetničkih ideja
Samo dva posto ukupnog stanovništva ima prirodni talent za bavljenje poduzetništvom, svi ostali moraju to naučiti, tako barem tvrde stručnjaci.
Premda u Hrvatskoj već 20-tak godina traje javna rasprava o potrebi uvođenja poduzetničke edukacije u sve sfere formalnog obrazovanja, tek je nedavno donesena Strategija za učenje poduzetništva, strateški dokument koji bi trebao promijeniti ishode hrvatskog obrazovnog sustava i pomoći u stvaranju generacije s pregršt poduzetničkih ideja.
Na tom je dokumentu proteklih sedam mjeseci radilo nekoliko institucija, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) te privatna obrazovna institucija Katarina Zrinski, piše Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Riječ je o institucijama koje su prepoznale činjenicu da se konkurentna prednost gospodarstva temelji na razvoju poduzetništva. A razvoj poduzetništva temelji se na razvoju obrazovanja za poduzetništvo te na stvaranju poduzetničkih kompetencija, stoji u zajedničkoj izjavi Nacionalne koordinacije sustava E4E obrazovanja za poduzetništvo.
"Cilj ove strategije nije da svaki učenik po završetku školovanja otvori svoju tvrtku, već da razvije poduzetničke ideje koje će mu usavršiti život. Cilj strategije je da se te ideje implementiraju djeci od vrtićke dobi, pa preko osnovne i srednje škole, do visokog obrazovanja i drugih oblika neformalnog obrazovanja. No, za bilo kakve drastične promjene trebaju i financijska sredstva, a ona su zbog krize ograničena tako da ćemo zasad raditi u postojećim okvirima", objašnjava Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u.
A najveći će trošak, barem zasad, predstavljati edukacija 25 posto svih odgajatelja, učitelja i nastavnika za primjenu suvremenih nastavnih metoda u procesu osposobljavanja za poduzetništvo. Svi oni trebali bi do kraja 2011. proći tu edukaciju, a tko će biti nositelj tog projekta zasad je neizvjesno. Inače, Strategija učenja za poduzetništvo je dokument je nastao na primjerima dobre prakse zemalja Europske unije, SAD-a i drugih razvijenih zemalja koje na nacionalnoj razini potiču poduzetničko učenje.
Osim okruglih stolova i budućih javnih rasprava, država se ovom strategijom obvezuje uvesti učenje i osposobljavanje za poduzetništvo kao ključne kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. To za početak znači da 25 posto svih osnovnih i srednjih škola mora imati svoju zadrugu ili vježbovnu tvrtku za "vježbanje" poduzetničkih ideja, a 25 posto svih fakulteta poduzetnički inkubator.
Autori strategije procjenjuju da će ostvarenje ovih ciljeva u razdoblju od pet godina doprinijeti povećanju zapošljivosti svih struktura radno-sposobnog stanovništva, uključujući i posebno osjetljive skupine na tržištu rada, osnivanju većeg broja malih poduzeća iz prilike i poduzetničke ideje, povećanju raznolikosti ponude hrvatskih proizvoda i usluga kao rezultat inovacija, istraživanja i razvoja, povećanju broja mladih ljudi, ali i žena, koje pokreću vlastiti posao. (A. P.)
Izvor: Poslovni dnevnik
