Država će platiti 1600 kuna i doprinose mladima bez radnog iskustva kako bi stekli osnovna iskustva za obavljanje nekog posla.
Jedna od anomalija hrvatskog tržišta rada, a postoji već niz godina, jest da dio mladih osoba, bilo da su završile srednjoškolsko ili visoko obrazovanje, odmah nakon završetka školovanja postanu klijenti Zavoda za zapošljavanje.
Jedan dio uzroka spomenute anomalije jest da se možda školuju za zanimanja koja tržište više ne traži, ili ne u onom broju koji se školuje, a drugi dio uzroka je da nemaju praktičnog iskustva, odnosno sve znaju, ali ne znaju raditi, piše Poslovni dnevnik.
I ovaj uzrok ima svoje duže korijene koje nije lako brzo promijeniti, poput školovanja koje nema dovoljno praktične nastave ili je možda i ima, ali se u njoj ne uče pravim poslovima. Zato je, da bi se barem dio tih problema brzo riješio, osmišljena nova mjera za zapošljavanje, a službeno se zove "Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa".
Najjednostavnije ju je objasniti ovako: mlade osobe sa završenom školom, ali bez ikakva radna iskustva imat će priliku raditi godinu dana. Za to vrijeme će primati naknadu od 1600 kuna od države i bit će im plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje. Očekuje se da će mlada osoba nakon završetka te godine dana, u kojoj je stekla potrebno radno iskustvo /ili položila stručni ispit, postati atraktivnija za zapošljavanje.
Očekuje se da će je poslodavac podučavati praktičnim vještinama koje su njemu potrebne, pa će biti motiviran zaposliti tu osobu nakon isteka godine dana. To je logično jer je u tu osobu ulagao godinu dana podučavanja. Netko bi to mogao nazvati volontiranjem, ali to nije volontiranje jer kod volontiranja nije predviđena naknada, a u ovoj mjeri jest, što je vrlo pozitivno i poželjno za nezaposlene osobe.
Ova nova mjera uređena je Zakonom o radu, što će možda biti i razlog njezine slabije primjene jer je Zakon pripreman 2009. godine. Već je tada propisano da će se mjera provoditi, tj. da će onemogućiti primjenu na cijelu populaciju nezaposlenih. Specifičnost te mjere, a možda ujedno i njezina najveća boljka jest da se odnosi samo na zanimanja u kojima je zakonom ili nekim drugim aktom propisano da je prilikom zapošljavanja potrebno imati radno iskustvo ili položen stručni ispit.
Samim time smanjuje se krug poslodavaca koji je može primjenjivati: najvećim dijelom uključuje državnu upravu i komorska zanimanja, tzv. regulirane profesije, tj. zanimanja koja imaju svoje strukovne komore, koje nalažu posebna pravila prilikom obavljanja djelatnosti ili zapošljavanja poput radnog iskustva. To su, na primjer, zdravstvo, građevina, arhitekti, veterina i dr.
To ne znači da "obični" poslodavci, a pri tome mislimo na trgovačka društva, neće moći koristiti ovu mjeru, ali će morati dokazati da imaju svojim aktima, npr. statutom, definirano da je za neko radno mjesto potrebno imati stručni ispit ili radno iskustvo. Zato mislimo da ako mjera ostane u ovakvom obliku, neće doprijeti do trgovačkih društava - malih i srednjih poduzetnika.
Naime, poznato je da mali i srednji poduzetnici najčešće nemaju radna mjesta za koja je potrebno imati položen stručni ispit ili da je nekim aktom propisano potrebno prethodno iskustvo iako je upravo spomenuto prethodno radno iskustvo, koje mlade osobe nemaju, poslodavcima jako poželjno prilikom zapošljavanja. Grupa poduzetnika koja neće imati problema s provođenjem ove mjere su obrtnici jer je za većinu zanimanja potrebno imati majstorski ispit.
Mjera će se vjerojatno početi provoditi nakon izvršenog rebalansa proračuna, kada se osiguraju sredstva. Ukupno je planirano mjerom obuhvatiti 1400 osoba u 2010. godini. Svaka osoba koja će se uključiti u ovu mjeru državu će godišnje stajati oko 25.000 kuna, od čega će najveći dio ići za isplatu naknade (novčane pomoći) od 1600 kuna mjesečno, što je oko 19.000 kuna godišnje.
Mjeru će moći koristiti nezaposlene osobe koje su završile fakultet, prvi stupanj ili višu školu, nemaju radnog iskustva, a imaju do 29 godina života, ili nezaposlene osobe koje su završile srednju školu, u trogodišnjem ili četverogodišnjem obrazovanju, nemaju radnog iskustva, a imaju najviše 25 godina života. I jedna i druga grupa nezaposlenih osoba mora biti u evidenciji nezaposlenih najmanje šest mjeseci. (A. P.)
Izvor: Poslovni dnevnik
