I visokoobrazovani zaposleni Hrvati morat će usavršavati svoje ključne kompetencije, primjerice IT stručnjaci svladavanjem marketinških i menadžerskih vještina.
Kozmetičari, aromaterapeuti, maseri, frizeri vizažisti, kuhari, dadilje, prodavači, programeri, administratori, knjigovođe, njegovatelji starih i nemoćnih osoba i dalje su najtraženija zanimanja na hrvatskom tržištu rada prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), portala MojPosao, ali i zapažanjima Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu (POUZ) koje već godinama s više od stotinu programa obrazovanja i prekvalifikacija prednjači u doškolovanju, piše Darija Tabulov-Truta u Lideru.
Prema HZZ-ovim podacima u program financiranja obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada za 2010. uključeno je 3.895 osoba u 93 obrazovna programa, s time da je ove godine naglasak bio na obrazovanju za potrebe turističko-ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti.
"Uglavnom je bila riječ o kraćim programima stručnog osposobljavanja, dakle najviše je osoba bilo uključeno u obrazovanje za pomoćne kuhare i sobarice", kaže Kristina Alerić, voditeljica Odjela posredovanja i aktivne politike HZZ-a, dodajući da se prema analizi potreba za novim kompetencijama i zanimanja koju je izradio Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja u zemljama EU do 2020. otvoriti 100 milijuna radnih mjesta, posebice u uslužnom sektoru, poslovnim uslugama (IT, osiguranje i konzultantske usluge), zdravstvu i socijalnom radu, distribuciji i osobnim uslugama.
Očekuje se i porast zapošljavanja u građevinarstvu, energetici, gospodarenju otpadom i recikliranju te ekološkim uslugama. Naravno, riječ je o zanimanjima koja su se promijenila, zbog čega i od onih koji se njima bave zahtijevaju dodatno obrazovanje. U svemu tome Hrvatska kaska. I top-lista zanimanja pokazuje nisku razvijenost gospodarstva i tržišta rada.
"Čak ni u kriznoj 2009. nisu se dogodile znatne promjene u strukturi traženih zanimanja, nego samo u količini objavljenih oglasa, a s obzirom na usporenu gospodarsku aktivnost tržište rada vjerojatno će ostati na razini sličnoj lanjskoj. Fakultetska ili srednjoškolska naobrazba ni danas ne jamče zaposlenje, potrebno je stalno obrazovanje", kaže Marko Oltean, voditelj Prodaje i Odnosa s klijentima portala MojPosao.
Slično iskustvo ima i Sonja Vrban, voditeljica Programa prekvalifikacije POUZ-a, koja dodaje: "Postoji velika neravnoteža između obrazovnog sustava i tržišta rada. Hrvatska još nije odučila jesmo li turistička, poljoprivredna ili industrijska zemlja, pa se i u tom segmentu svaštari. Jedino je logično obrazovni sustav nasloniti na gospodarski i odande stvarati smjernice o upisnim kvotama".
Svi sugovornici slažu se da će Europa 2020. otvoriti mnogo radnih mjesta za koja je potrebna visoka stručna sprema ili srednja koja vlada novim, redefiniranim vještinama, no taj vlak Hrvatska zasad ne prati. Našoj državi posebno trebaju zaposlenici sa SSS-om i VSS-om tehničkog smjera, pa i brodograđevnog.
I visokoobrazovani zaposleni Hrvati morat će usavršavati svoje ključne kompetencije, primjerice IT stručnjaci svladavanjem marketinških i menadžerskih vještina, a drugi analitičkih i komunikacijskih, što je zasad prepušteno njima samima ili poslodavčevoj inicijativi. (A. P.)
Izvor: Lider
