U Zakon o radu ulazi ‘part time’ zapošljavanje (skraćeno radno vrijeme), ali i zapošljavanje umirovljenika, rad od kuće te promjene u zapošljavanju na određeno vrijeme. Zasada nije u planu fleksibilizacija zapošljavanja i otpuštanja, za što se zalažu poslodavci.
Proces izmjena Zakona o radu trebao bi započeti ove jeseni, najavljuje Vlada. Do sredine iduće godine trajat će javna rasprava, a u drugoj polovici 2013. novela zakona trebala bi biti u svojena u Saboru.
“Već ove jeseni započet ćemo široku javnu raspravu u kojoj želimo prikupiti što više prijedloga za izmjene i poboljšanja Zakona o radu. Kad završi ta javna rasprava, znat ćemo i detalje o izmjenama Zakona o radu”, pojašnjava ministar rada Mirando Mrsić, koji ne želi špekulirati o tome što bi sve u ZOR-u moglo mijenjati.
Fleksibilnije ne može
Ipak, neslužbeno se doznaje da novi zakon neće ispuniti želje poslodavaca koji već godinama zagovaraju fleksibilizaciju zapošljavanja, ali i otpuštanja. U Vladi smatraju kako s otkazima i zapošljavanjem nema problema u Zakonu o radu jer da ima, Hrvatska u ovo vrijeme ne bi gubila toliko radnih mjesta. “Problem su kolektivni ugovori i otpremnine. Zbog toga se poslodavci vrlo rijetko odlučuju za poslovno uvjetovane otkaze, jer im je preskupo plaćati otpremnine”, tvrde sugovornici iz Vlade.
Osim toga, i struka i Vlada smatraju da je Ministarstvo rada već napravilo veliki posao donošenjem Zakona o reprezentativnosti, kojim su ukinuti neograničeni kolektivni ugovori.
Kad se govori o fleksibilizaciji rada, iz krugova bliskih Vladi ističu vouchere za rad u poljoprivredi kao jedan od najfleksibilnijih oblika rada na svijetu.
“Ne može biti fleksibilnije od toga da poslodavac, prema potrebi, unajmi radnika na samo jedan dan. S druge strane, tim zahvatom omogućeno je da radnik za svoj posao, osim plaće to jest dnevnice, dobije i plaćene doprinose. Svatko dobiva svoje i mislim da je to dobar način suzbijanja rada na crno. No, model koji smo uveli morat ćemo pratiti i analizirati. Postoji mogućnost da se s poljoprivrede on proširi na još neke djelatnosti, primjerice: na dostavljače, čistače, određene vrste sezonskih i privemenih poslova”, izjavljuje sugovornik blizak Vladi, napominjući da voucheri za dnevni rad ne bi trebali ući u Zakon o radu.
Što bi mogao sadržavati novi zakon?
Prema neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja i to tako da poslodavac, koji zaposli radnika na primjerice četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnog vremena.
Radnici koji će biti zaposleni na dio radnog vremena (polovica, trećina, četvrtina) imat će mogućnost ‘prikupljanja satnice’, odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali i dobivali uplate doprinosa kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednog poslodavca.
Što bi to trebalo značiti? Četiri manje tvrtke mogle bi, primjerice, zaposliti jednu čistačicu i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.
Nadalje, ideja je Vlade da se u novom Zakonu o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme. Na taj način žele spriječiti da se radnike na određeno vrijeme (kao što je danas slučaj) nakon dvije godine produživanja ugovora otpušta na jedan mjesec, a nakon toga ih se opet zapošljava na određeno vrijeme.
Bez plaćanja poreza
U planu je i da Zakon obuhvati rad od kuće, posebno za majke s malom djecom. Razrađuju se i modeli zapošljavanja umirovljenika kao i konačno ozakonjenje rada kućnih pomoćnica koje danas u većini slučajeva svoje dnevnice od 200 ili 300 kuna zarađuju na crno, bez plaćenog poreza i doprinosa.
Atraktivnost rada na pola radnog vremena
Stručnjaci za tržište rada podržavaju prijedloge za skraćeno radno vrijeme, ali su skeptični kad je riječ o primjeni. Zabrinjava ih visoka razina administriranja u zemlji pa smatraju da će rad sa skraćenim radnim vremenom zaživjeti tek kad se administriranje pri prijavi i odjavi radnika te reguliranju radničkih prava liši pretjeranih obrazaca.
Sve je više tvrtki koje se posvećuju isključivo svom primarnom biznisu, a sve ostale službe, od računovodstva, tehničke podrške, čišćenja, izdvajaju i za to unajmljuju specijalizirane tvrtke. No, outsorcing je s vremenom postao skuplji pa će part time zapošljavanja biti sve atraktivniji, smatraju neki stručnjaci.
Gubljenje utrke
Iako ove mjere idu na ruku i poslodavcima kako bi smanjili troškove, i nezaposlenima, koji bi mogli dobiti posao barem na dio radnog vremena (za početak), struka ističe i jedan priličan nedostatak: zaposlenici koji bi radili na pola radnog vremena ili manje, imali bi daleko manje šanse za napredovanje u karijeri od kolega na punom radnom vremenu jer poslodavac ne bi bio motiviran dodatno ih obrazovati ili educirati. Time ti ljudi zasigurno gube utrku na tržištu rada i gube konkurentnost te postoje opasnosti da cijeli radni vijek odrade bez napredovanja.
Pristojna mirovina
Dobra strana svega bila bi da bi sa 65 godina ti zaposlenici imali pristojan mirovinski fond.
Izvor: Jutarnji.hr
