Prema anketi koju Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi među poslodavcima, a prema podacima za 2012. godinu, liječnici ali druga zanimanja u zdravstvu već godinama spadaju u deficitarna zanimanja.
Na tržištu rada nedostaje najviše doktora medicine, medicinskih sestara, magistara farmacije te doktora opće medicine. Osim toga, a prema anketi provedenoj među poslodavcima, najveće poteškoće pri zapošljavanju poslodavcima predstavlja činjenica da ne mogu pronaći radnike traženog zanimanja ili tim radnicima pak nedostaje traženo radno iskustvo.
Na primjeru liječnika to izgleda ovako: Hrvaskoj, konkretno, nedostaje 4.300 liječnika kako bi ispunila europski prosjek od 3,6 liječnika na 1.000 stanovnika. Naš je trenutni prosjek 2,5 liječnika na 1.000 stanovnika.
Prosječna dob hrvatskog liječnika je viša od 55 godina.
Krajem prošle godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 419 nezaposlenih liječnika, među njima čak 81 liječnik s licencijom za samostalni rad.
Sve su ovo alarmantni podaci na koje već dulje vrijeme upozorava Medicinski fakultet u Zagrebu, ali i sami liječnici. Povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje liječnika već su odavno trebali biti neki od strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike.
Apsurdna situacija
No, umjesto toga, zanimanja u zdravstvu nalaze se u svojevrsnoj pat poziciji.
Jedan od glavnih krivaca za to je činjenica da se, zbog rezova u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, ne raspisuju natječaji za pripravnički staž. A upravo je on spona između integriranog preddiplomskog i diplomskog studija te specijalističkog usavršavanja ne koje su budući medicinari zakonom obvezni.
Zbog toga, mladi školovani medicinari ne mogu do posla, a kada i dobiju priliku, sve se – kažu - svodi na petogodišnje volontersko stažiranje ili stažiranje za 1.600 kuna mjesečno, prema Mrsićevom modelu.
Zbog čega se državi isplati uložiti 300.000 kuna u obrazovanje ljudi koji nakon toga mogu samo sjediti kod kuće, pitanje je koje si postavljaju i sami medicinari.
Nije teško zaključiti da će ti ljudi, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, potražiti svoju priliku u inozemstvu. Već sada se, prema nekim procjenama, očekuje odlazak najmanje 500 liječnika jednom kada Hrvatska postane punopravna EU članica. Tu bi prazninu, očekuje se, mogao popuniti priljev liječnika iz Poljske, Češke ili Slovačke.
No čak i ako to bude slučaj, teško je vjerovati da će prijev liječnika iz tih zemalja popuniti kvotu traženu od 4.300 stručnjaka. Istovremeno, mladi se ljudi s pravom mogu pitati odakle ovaj maćehinski stav prema struci koja je svugdje u svijetu iznimno cijenjena?
