Najmanje 300.000 radnika u zemlji ni ove godine neće primiti nikakvu božićnicu. Premda je u svijetu tijekom prosinca uvriježena isplata tzv. trinaeste plaće, svojevrsne godišnje nagrade radnicima, kod nas se umjesto nje ustalila isplata božićnice.
Nerijetko je riječ o simboličnom znaku pažnje poslodavca, oko kojeg se svejedno vode dugotrajni pregovori sa sindikatima. Za kakvu-takvu božićnicu, bilo u obliku bona za neki od trgovačkih lanaca ili poklon-paketa, uspiju se izboriti uglavnom radnici u djelatnostima s niskim plaćama.
No, većina sindikalno organiziranih radnika ipak je kroz kućne kolektivne ugovore uspjela dogovoriti iznose božićnica u sklopu neoporezivog iznosa, odnosno do najviše 2.000 kuna. No, i ta neoporeziva "nagrada" mahom se ne isplaćuje u cijelosti u novcu, već poslodavci kombiniraju "keš" s potrošačkim bonovima.
Klasičnu trinaestu plaću, koja podrazumijeva još jedan dohodak, gotovo da ne dobije nitko u zemlji, premda bi se očekivalo da takvu isplatu kao nagradu dijele barem tvrtke koje dobro posluju. No, i one su prihvatile domaći običaj pa radnicima isplaćuju božićnice do neoporezivih 2.000 kuna. Rijetki koji ipak prime trinaestu plaću su, primjerice, zaposlenici Kontrole leta.
Zaposleni u državnim i javnim službama, svi oni čije se plaće financiraju iz proračuna, iako s Vladom nisu sklopili sporazum o iznosu božićnice i dara za djecu za tekuću godinu, najvjerojatnije će primiti 1.000 kuna božićnice. Dar za djecu gotovo u svim djelatnostima isplaćuje se u iznosu od 400 kuna, bilo u novcu ili poklon-bonu.
Radnici obuhvaćeni kolektivnim ugovorima u gospodarstvu isplatu božićnice imaju dogovorenu pa pred kraj godine s manje trzavica komuniciraju s poslodavcem. U većini tvrtki, međutim, bez obzira na kolektivni ugovor još se uvijek razgovara ne bi li se potpisani minimum za koju kunu ipak korigirao.
(V.K.)
Izvor:
Glas Istre
