Tko god da pobijedi na talijanskim izborima suočit će se s nizom duboko ukorijenjenih gospodarskih problema koji su pretvorili tu zemlju u bolesnika Europe.
Unatoč dašku oporavka u zraku, kad se očekuje poboljšanje rasta na i dalje slabih 1,3 posto u ovoj godini, Mario Draghi, novi čelnik središnje banke kazao je da je gospodarstvo u glibu.
Glib u slučaju Italije je opasna mješavina niske stope rasta, rastućeg javnog duga i proračunskog manjka, niske produktivnosti i konkurentnosti te nestabilne zaposlenosti, posebice na kronično zapostavljenom jugu.
Po podacima europskog statističkog ureda Eurostata, Italija lani nije zabilježila rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najlošija izvedba od svih 25 zemalja članica. To je uslijedilo nakon 1,1 posto rasta gospodarskih aktivnosti u 2004.
Očekuje se da će rastući proračunski manjak dosegnuti 3,8 posto BDP-a, osjetno iznad tri posto limita utvrđenih za zemlje članice eurozone. Pogoršanje deficita, koji je za 850 posto veći u odnosu na 2004., najvećim je dijelom rezultat snažnog rasta cijene uvoza nafte i plina tijekom godine, objavio je Istat, talijanski statistički ured.
Trgovinski manjak lani je skočio na 10,37 milijardi eura s u 2004. zabilježene 1,2 milijarde eura, što je njegova najviša razina u najmanju ruku od 1980-ih, drže u Istatu. U proteklih deset godina, po talijanskoj središnjoj banci, udio Italije u svjetskom izvozu smanjen je s 4,6 posto na 2,7 posto.
Jedina svjetla točka u zadnjih pet godina je smanjenje stope nezaposlenosti, koja se stabilizirala na 7,7 posto u prošloj godini, ponajviše zahvaljujući legalizaciji rada useljenika.
No zapošljavanje je nestabilno za mnoge, pri čemu jedan od dvoje novozaposlenih mlađih od 30 godina radi po ugovoru na kratki rok.
(Hina)