Centar za istraživanja objavio je kako je 40% građana Hrvatske, a čak 23% Zagrepčana bez oklijevanja spremno poći trbuhom za kruhom iz svoga rodnoga mjesta u neki drugi kraj zemlje.
No, podaci Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nisu tako optimistični jer se tek 5% građana na godinu zaposli izvan mjesta prebivališta. Lani se tako zaposlilo 1.218 stanovnika grada i županije.
Mladi ljudi između 20 i 35 godina, zbog posla spremni su ostaviti roditelje, obitelj, prijatelje i započeti život u nekom drugom gradu. Na promjenu grada najlakše se odlučuju visokoobrazovani liječnici, profesori stranih jezika, matematike i informatike, diplomirani farmaceuti, psiholozi, socijalni radnici, inženjeri elektrotehnike, građevinarstva i strojarstva te SSS, VKV i KV radnici svih građevinskih zanimanja, konobari, kuhari... Zanimljivo je kako među ukupnim brojem onih koji se odluče na preseljenje, prednjače žene.
Marija Halić, rukovoditeljica posredovanja pri zapošljavanju zagrebačke podružnice HZZ-a napominje kako nisu svi spremni zaposliti se u drugome gradu i ostaviti obitelji ili riješenu stambenu situaciju. To čine mladi ljudi bez obitelji koji prihvaćaju i posao na određeno vrijeme jer su svjesni da će s radnim iskustvom u svome zvanju imati više šanse za posao poslije. No većina ljudi još nije dovoljno osviještena pa umjesto da prihvate posao za koji su se školovali negdje drugdje i razvijaju se u svojoj struci radije ostaju u svom gradu izvan svoga zanimanja, objašnjava Marija Halić.
Savjetnica za zapošljavanje Petra Frančec napominje kako su mladi na migraciju spremni zbog veće plaće, a ponude odbijaju ako im poslodavac ne osigura smještaj ili ne pokrije putne troškove. U tom slučaju, odbijanje obrazlažu financijskom neisplativošću.
Istraživanje o mobilnosti radne snage proveo je i MojPosao, a pokazalo je kako je zbog bolje poslovne prilike 78% građana grada Zagreba i Zagrebačke županije, spremno na promjenu mjesta boravka.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
