Zahvaljujući novom zakonu o obrazovanju odraslih, čiji bi konačni prijedlog Sabor trebao usvojiti do proljeća, svaki zaposlenik u Hrvatskoj dobit će pravo na korištenje novoga dopusta.
Riječ je o tzv. obrazovnom dopustu od najmanje tjedan dana godišnje, a koji će svaki radnik moći zatražiti od poslodavca uz obrazloženje: moram u školu ili polažem ispite.
Ono što neke države imaju desetljećima - Austrija i Njemačka od sedamdesetih godina, Danska od 1989., Slovenija od 1996., a Mađarska posljednjih šest godina - Hrvatska će dobiti tek ove godine.
Zakon o obrazovanju odraslih omogućit će, naime, zaposleniku da se obrazuje uz rad. Prema zakonu, pravo na obrazovni dopust utvrđuju radnik i poslodavac sporazumno.
Da bi dobio obrazovni dopust radnik mora poslodavcu predati prijavu o upisu u obrazovni program te potvrdu o završetku programa. Te potvrde pak ustanova u kojoj se zaposlenik obrazuje svome polazniku mora dati bez naknade.
Na žalost, Konačni prijedlog zakona ne nalaže poslodavcu da zaposleniku plaća obrazovni dopust, nego daje mogućnost da se "pravo na obrazovni dopust može ostvariti uz naknadu plaće ili bez naknade".
S obzirom na to da zakon predviđa široku lepezu ustanova koje se mogu baviti programima obrazovanja odraslih, zaposlenik će od šefa moći zatražiti "odmor" uz obrazloženje (i potvrdu) da se upisao na tečaj kineskog, španjolskog, ili bilo kojeg drugog stranog jezika.
Programe obrazovanja odraslih moći će uz osnovne i srednje škole, pučka otvorena učilišta, fakulteta i ustanova za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama, organizirati i škole stranih jezika.
S obzirom na to da Konačni prijedlog zakona izričito ne definira koje ustanove mogu provoditi program obrazovanja odraslih (škole, visoka učilišta i druge ustanove), time se otvara mogućnost upisa u mnoge programe i ustanove. Jasno, ako te ustanove imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih te ako ispunjavaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete.
Kako ustanove koje će se baviti obrazovanjem odraslih ne bi pokušale financijski iskoristiti svoje polaznike, zakon im je "smislio" kazne. Tako će od 5000 do 20.000 kuna platiti ustanova ako se ogriješi o zakon, ako javna sredstva troši nenamjenski ili ako od polaznika naplati troškove za pohađanje programa a koji su prethodno podmireni javnim sredstvima.
Također, ustanovi zbog istog može biti izrečena prekršajna mjera zabrane izvođenja programa od jedne do tri godine.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
