Da zamjenska stopa udjela mirovine u plaći sa sadašnjih 40% naraste na 75%, osoba životne dobi od 35 godina morala bi iz neto plaće u mirovinske fondove mjesečno izdvajati 7%, a osoba stara 55 godina 17%, kazala je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, sudionicima godišnjeg skupa hrvatske industrije osiguranja.
Taj se skup u organizaciji Hrvatske gospodarske komore tradicionalno održava u Opatiji, prezentirajući temu kako mjerama ekonomske politike potaknuti štednju građana za razdoblje treće životne dobi.
Dr. Sandra Švaljek iznijela je još jedno upozorenje. Naime, do 2020. godine sadašnja zamjenska stopa od 40% imat će silaznu putanju za osobe koje izdvajaju samo u prvi i drugi mirovinski stup.
Tek 2035. godine ti pojedinci mogu očekivati da će njihova mirovina dosegnuti razinu današnjih 40% i nakon toga početi rasti.
U Hrvatskoj se starije osobe suočavaju s velikim rizikom siromaštva. Hrvatska stopa siromaštva za tu je grupaciju dramatično viša nego u susjedstvu, dvostruko veća nego u zemljama Europske unije te 80% veća od stope siromaštva koja se veže uz ukupnu populaciju svih hrvatskih građana.
"Povrat duga umirovljenicima i slični transferi nisu prikladno rješenje za sprečavanje siromaštva starije skupine građana. Riječ je o povremenim isplatama koje ovise o volji vladajuće strukture, istodobno su teret za buduće generacije, i usto ne povećavaju odgovornost stanovništva za vlastitu starost", naglasila je dr. Švaljek.
U Hrvatskoj se i dalje štedi nedovoljno. Samo 21% stanovništva dobi starije od 15 godina rabi neki oblik štednje. Najviše štedi populacija starosne dobi od 30 do 39 godina, dok u grupaciji do 29 godina njih čak 70% uopće ne razmišlja o štednji za starost.
I ulaganja u treći stup još su niska. Naime, u taj je stup uključeno samo 8% onih koje istodobno izdvajaju u prvi i drugi mirovinski stup, a neto imovina dostiže tek 3% iznosa iz obveznih mirovinskih fondova.
"Za razliku od Hrvatske, gdje kućanstva za mirovinske fondove i osiguranje života u prosjeku izdvajaju oko 10% financijske imovine, u zemljama okruženja za tu se namjenu u prosjeku daje 15%, a u zemljama EU taj podatak iznosi 30%", iznijela je Švaljek. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
