Svaki treći građanin tvrdi da živi lošije nego prije četiri godine, onih koji kažu da im je bolje ima oko četvrtine, dok zlatnu sredinu čini 40% stanovništva kojima je isto, pokazuje anketa Večernjeg lista.
Odgovori na identično pitanje postavljeno prije četiri godine bili su slični ovima, ali tada je nešto više (27%) građana bilo u skupini kojoj je bilo bolje, dok je bilo više (37%) i onih koji su se žalili na pogoršanja.
Prije 4 godine više je građana sjedilo na novome kauču ili nosilo nov kaput nego što ih ga nosi sada, ali općenito hrvatski su građani danas manje zabrinuti za vlastitu budućnost nego što su bili 2003. godine.
Tada je više od polovice ispitanih (55%) strepilo nad time što ih čeka sutra, a tek je četvrtina vjerovala u bolje. Sada se udio pesimista spustio na trećinu, koliko je i optimističnih, no zbunjuje identičan udio građana koji ne znaju kamo bi se priklonili.
Ipak, veći optimizam nego 2003. godine logičan je jer se zaposlenost povećava pa time uzmiče egzistencijalni strah, ljudi se manje boje gubitka posla, kreditne nesposobnosti i slično.
Odgovori pokazuju da se povećao udio građana koji žive znatno bolje nego prije, što se pokazuje u sitnijim i krupnijim životnim zadovoljstvima, a to su češći odlasci u restoran, kupnja novog automobila ili pak novoga kaputa, ali više od trećine stanovništva žali se da živi lošije nego prije četiri godine.
Hrvatska, prema anketi, ima otprilike 42.000 obitelji, što je 3% kućanstava, koje jedanput na tjedan odlaze s obitelji na ručak u restoran. Prije četiri godine na obiteljske je ručkove u restorane odlazilo samo 2% kućanstava.
No jednako tako velika većina (62% na prema 72% od prije četiri godine) tvrdi da gotovo nikad ili rijetko odlazi u restoran, što osim o lošijem standardu, može govoriti i o životnim navikama.
Nadalje, čak 29% ispitanika boji se da će za godinu dana živjeti lošije nego sada, što se može dovesti i u vezu s prilagodbom europskim troškovima, najavom poskupljenja i slično.
Prije četiri godine postotak onih koji su se bojali lošijeg života bio je niži, na otprilike 20 posto.
Inače, trenutna stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi oko 16%, što je smanjenje te stope za 1,2% u odnosu na 2005. godinu.
Kao i prijašnjih godina, najrizičnije su skupine starija populacija, samačka kućanstva, nezaposleni i samohrani roditelji. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
