Početkom ovog mjeseca u američkoj saveznoj državi Oklahomi počeo se primjenjivati zakon za koji mnogi tvrde da predviđa najstrože kazne za strance koji ilegalno žive i rade u SAD-u. Pristaše ovog zakona smatraju da će on smanjiti stope kriminala te dovesti do ušteda u lokalnom proračunu. Međutim, organizacije koje okupljaju osobe latino-američkog podrijetla i neke crkve smatraju da novi zakon ohrabruje diskriminaciju.
Zakon zabranjuje zapošljavanje i prijevoz stranaca koji ilegalno žive i rade u Sjedinjenim Državama, kao i iznajmljivanje stanova ilegalnim useljenicima. Osim toga, plicija u Oklahomi ovlaštena je da pomaže saveznim vlastima u provedbi imigracijskih zakona.
Prema novom zakonu, ilegalni useljenici nemaju prava na javne usluge i korištenje javnih službi, a onima koji ih zapošljavaju prijete novčane kazne.
Predlagač ovog zakona republikanac Randy Terrill napominje kako će provedbom ovog zakona biti ostvarene uštede u lokalnom proračunu, smanjit će se stopa kriminala, povećati će se i prevencija od terorizma.
Međutim, ovom se zakonu protive organizacije koje prate poštivanje ljudskih prava, niz vjerskih organizacija te udruge koje okupljaju građane južnoameričkog podrijetla. Oni tvrde da će primjena ovih mjera voditi ka diskriminaciji ljudi kojima su korijeni u Južnoj Americi, stranaca općenito te svakoga tko ima tamniju boju kože.
Patricia Fennell, direktorica jedne latino-američke udruge iz Oklahoma Cityja, kaže da neke lokalne tvrtke već osjećaju posljedice ovog zakona. Naime, građani južno-američkog podrijetla odlaze iz Oklahome u druge savezne države, zbog čega poslodavci teško pronalaze radnike, a građevinske tvrtke kažu da su izgubile između četvrtinu i polovicu radne snage.
Randy Terrill pak odbacuje tvrdnju da će doći do nestašice radnika te se također protivi optužbama da će zakon dovesti do diskriminacije, jer vlasti jedino zanima jesu li useljenici u zemlju ušli na legalan način, a ne kojeg su porijekla.
No Patricia Fennell tvrdi kako zakon ipak jest diskriminacijski o čemu govori i ponašanje policije, poslovnog sektora te agencija koje iznajmljuju stanove, s obzirom da se u nekim stambenim zgradama jedino od stanara južnoameričkog podrijetla traže dokazi o američkog državljanstvu.
Primjena zakona prati se i u drugim saveznim državama, koje su ove godine usvojile zakone za ograničavanje ilegalnog useljavanja. Primjenu nekih od njih zaustavili su savezni sudovi, navodeći da je imigracijska politika u nadležnosti saveznih vlasti.
No, lokalne zajednice tvrde da će usvajati ovakve mjere sve dok savezne vlasti ne ispune jednu od svojih dužnosti, a to je zaštita državne granice. (V.K.)
Izvor:
VoA
