Preseliti se radi posla velika je odluka koju najčešće donose osobe iz ekonomski nerazvijenih dijelova zemlje, dok bi samo mali broj nezaposlenih Zagrepčana pristalo radi zapošljavanja promijeniti mjesto prebivališta.
Gotovo 39.000 osoba u Hrvatskoj učinilo je to tijekom prošle godine, no Hrvatski zavod za zapošljavanje ustvrdio je da "pokretljivost radne snage još nije dovoljna".
Opcija preseljenja nije nešto što određena područna služba HZZ-a sama nudi nezaposlenima nego osoba to sama mora istaknuti. To se utvrđuje na individualnom savjetovanju, čak i kada se nezapolsenoj osobi ne postavi to pitanje.
Upravo to potvrđuju iskustva nezaposlenih građana u Zagrebu koji su na pitanje o preseljenju odgovarali u maloj anketi Jutarnjeg lista.
Anketirani su većinom ostali šokirani jer, kako kažu, još ih nitko to nije upitao.
U Zavodu za zapošljavanje ističu probleme preseljenja. Glavno je pitanje omogućuje li plaća radnika organizaciju života na nekom drugom području.
"Riječ je ponajprije o troškovima stanovanja, poslu za bračnog partnera, promjeni škole ili vrtića za djecu i slično", objasnila je rukovoditeljica Odjela posredovanja i aktivne politike zapošljavanja HZZ-a Kristina Alerić.
"Ti problemi nisu izraženi pri sezonskom zapošljavanju u turizmu i zato u toj djelatnosti bilježimo i najveći broj sezonskih migracija. Iz godine u godinu broj sezonskih radnika s kontinenta se povećava, a u idućem razdoblju očekujemo i veću migraciju radne snage u ostalim djelatnostima", rekla je Alerić.
Također je istaknula da veća prostorna pokretljivost radne snage može utjecati na to da se deficit radne snage na nekom području smanji. Iako ima pozitivnih pomaka to je područje na kojem se još treba mnogo raditi. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
