Zastupljenost žena u Hrvatskom saboru manja je od europskog prosjeka. Iako ni Europska unija u rodnoj ravnoteži parlamenata nije još postigla impresivne rezultate, barem kada se gleda prosječna zastupljenost parlamentarki u 27 članica koja iznosi svega 24%, Hrvatska je sada čak 4% "lošija" od toga.
U aktualnom sazivu Sabora sjedi naime tek 20% žena ( kako pokazuje službena saborska statistika), a najviše razloga za zabrinutost daje negativan trend.
Naime, u prošlom je saborskom sazivu žena bilo 2% više.
Ni Europa nije zadovoljna stanjem na ovom području te su europski čelnici ponovno ovih dana, povodom Međunarodnog dana žena, izrazili nezadovoljstvo stanjem rodne ravnoteže, kako u tijelima vlastima tako i u gospodarstvu te u poslovnom svijetu. Zbog "staklenog stropa" i dalje je premalo žena na vodećim položajima u zemljama članicama Europske unije, pokazuju to rezultati novog istraživanja koje je prošlog tjedna objavila Europska komisija.
Svijetle izuzetke, gdje parlamentarki ima 30 ili više posto, predstavlja osam članica Unije - Švedska, Finska, Nizozemska, Danska, Španjolska, Belgija, Njemačka i Austrija.
U skupinu "boljih" spada i Europski parlament u kojem je 31% ženskih zastupnica. Najlošija je pak zastupljenost žena, ispod 15%, u parlamentima Češke, Cipra, Irske, Slovenije, Mađarske, Rumunjska i Malte.
Udio žena u izvršnoj vlasti u članicama EU također se uspio popeti do svega prosječnih 24%, što znači da u vladama sjedi dvije trećine muškaraca i jedna trećina žena.
U Švedskoj žene čine gotovo polovicu Vlade (46%%, u Španjolskoj 41%, a u dvije države žene su na čelu više resora nego muškarci - u Finskoj vladi 60 je posto žena, u Norveškoj 53 posto.
"Najgore" su četiri europske države - Rumunjska čija je vlada isključivo muška, te Slovačka, Grčka i Turska gdje je u vladi samo jedna žena.
U Hrvatskoj se očituje negativan trend i u rodnoj ravnoteži Vlade. Naime, iako se nova Vlada povećala, sada ima 18 članova, žena u njoj je i dalje samo četiri (dvije ministrice i dvije potpredsjednice), kao što je bilo i u proteklom mandatu.
I tu smo sada nešto lošiji od EU prosjeka.
Zastupljenost žena na lokalnim razinama vlasti u Hrvatskoj prosječno iznosi svega 11%, po 14% u županijskim skupštinama i gradskim vijećima, sedam posto u općinskim vijećima.
To je suprotno situaciji u zemljama Europske unije, gdje je na regionalnoj razini u skupštinama prosječno oko 30% žena. U Švedskoj i Francuskoj postotak je čak značajno veći, oko 48 posto.
"Najlošije" članice EU, Slovačka, Mađarska i Italija, imaju 15% žena u regionalnim institucijama vlasti, znači postotak više nego Hrvatska. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
