Pšenica će poskupjeti za dva, riža za jedan, a kukuruz za 15 posto
Cijene hrane ostat će na visokim razinama još slijedećih deset godina, procjenjuje se u studiji OECD-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO).
Rast cijena hrane i goriva diljem svijeta zabrinuo je kupce, a iako se većina analitičara slaže da će visoke cijene i povišena inflacija još dugo vremena utjecati na standard građana, procjene o tome što će se događati poprilično se razlikuju.
Prenapuhane cijene
I dok se s jedne strane procjenjuje kako bi moglo doći do naglog pada cijena hrane i nafte jer su prenapuhane, s druge strane se pak procjenjuje da će one ostati dugoročno visoke.
OECD i FAO procjenjuju da se cijene ostati na visokim razinama do 2017. tj. da se više nikada neće vratiti na razinu od prije početka krize, iako studija kratkoročno ipak nudi malu utjehu.
Naime, procjenjuje se da bi u odnosu na ovu godinu, cijene pšenice, kukuruza, riže, šećera i ulja mogle uskoro malo pasti. Uspoređujući cijene od 2005. do 2007., analitičari predviđaju da će cijena pšenice 2017., prilagođena inflaciji, biti viša za dva posto, riže za jedan, a kukuruza za 15 posto.
Ulaganja u sirovine
Autori smatraju kako do pada cijena neće doći, zbog smanjene ponude i velike potražnje u zemljama poput Kine i Indije, iako su se nakon ranijih kriza (1970., 1996.) cijene hrane brzo vratile na prijašnju razinu.
Međutim, neki analitičari vjeruju kako je pad cijena moguć zbog široko rasprostranjene percepcije da špekulacije značajno pridonose vrtoglavom rastu cijena hrane i energenata.
Ulaganja u sirovine počela su znatno rasti još 2002., ali u posljednje vrijeme posebno nakon pada tržišta nekretnina u razvijenim zemljama i rušenja burzovnih indeksa. Stoga analitičari Deutsche banke ne isključuju mogućnost da cijene hrane značajno padnu zbog usporavanja globalnog rasta i ispuhavanja špekulacijskog balona koji su napuhali ulagači u sirovine.
Različiti pokazatelji
Iako se inflacija u Hrvatskoj od početka godine zadržava ispod šest posto, građani koji odlaze u trgovine imaju dojam da su cijene nekih proizvoda mnogo veće nego što to pokazuje službena statistika.
Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, cijena ulja, primjerice, veća je oko 43 posto nego prethodne godine, a podaci Zavoda za statistiku govore da je porasla 26 posto. Otkud tolika razlika?
U DZS-u objašnjavaju da je stvar u metodologiji koja je kod službene statistike prilično složena. Osim jestivog ulja, skupina "ulja i masti", za koju se mjeri indeks potrošačkih cijena, uključuje i maslac, margarin, maslinovo ulje te životinjske masti.
Uz to, za svaki proizvod cijene se prikupljaju mjesečno u devet gradova na četiri do 15 prodajnih mjesta, ovisno o veličini grada. A reprezentativnu košaricu, na temelju koje se izračunava ukupna inflacija, čini oko 600 proizvoda. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
