Školovanje za obrtnička zanimanja ne samo da jamči siguran posao, već su na raspolaganju stipendije, besplatni udžbenici i smještaj u učeničkim domovima
Iako u Hrvatskoj nema vjerodostojne analize deficitarnih zanimanja, poznato je da kronično nedostaju građevinari svih profila, metalci, turistički djelatnici i brodograditelji. Sve redom srednjoškolska strukovna zanimanja.
Unatoč očitim potrebama na tržištu rada i pozamašnim stipendijama, broj đaka koji se iz godine u godinu upisuju u te trogodišnje strukovne srednje škole sve je manji.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Nadan Vidošević, nedavno je uzburkao duhove ustvrdivši kako Hrvatskoj nedostaje milijun kvalificiranih radnika koje ćemo kad tad morati "uvesti".
Dugoročni problem
"Vidošević je tezom o uvozu milijun radnika samo htio isprovocirati mjerodavne u državi da se pozabave usklađivanjem potreba gospodarstva s upisnim kvotama u srednjim školama i na fakultetima.
Riječ je o problemu kojim se nitko sustavno ne bavi, a koji bi trebao regulirati dugoročne potrebe tržišta rada, kako bi se izbjegao nepotrebni uvoz radnika, posebice za deficitarna zanimanja", objašnjava Gabrijela Karaica, pomoćnica direktora Sektora za razvoj ljudskih potencijala pri HGK-u.
"Analize HGK pokazuju da u Hrvatskoj nedostaje građevinskih radnika, metalaca, ugostitelja te zdravstvenih i obrazovnih djelatnika.
Najveći broj deficitarnih zanimanja jesu ona iz sektora sekundarnog obrazovanja, što i te kako govori o našem gospodarskom razvoju. U razvijenim zemljama nedostaju visokoobrazovani radnici, što kod nas nije slučaj", tvrdi Karaica.
Siguran posao
Ona dodaje da je naš problem taj što ne postoji partnerski odnos između državnih institucija i gospodarskih sudionika, koji bi trebali dati odgovor na pitanje koji će nam kadrovi u budućnosti trebati.
U sindikatima objašnjavaju da djeca nerado idu u škole za zidare, brodograditelje, tesare ili strojare zbog katastrofalnih radnih uvjeta rada poput niskih plaća, nepoštovanja radnog prava, čestih povreda i smrtnih slučajeva na poslu.
No školovanje za ta zanimanja ne samo da jamči posao, već su na raspolaganju stipendije, besplatni udžbenici i smještaj u učeničkim domovima, kao i ono najvažnije - siguran posao.
Nužna suradnja politike i gospodarstva
Kako riješili problem manjka učenika u stipendiranje su se uključile i tvrtke, zajedno sa županijama, a ista mogućnost planira se i za školovanje u području graditeljstva jer je upravo graditeljstvo, jedno od najdeficitarnijih zanimanja. No, interesa i dalje nema.
"Na pitanje zašto đacima nisu atraktivni smjerovi za deficitarna zanimanja koja se k tome stipendiraju je prekompleksno i na njega očito nitko ne želi ili ne zna odgovoriti", ističe Đuro Popijač, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
"Ako nismo spremni motivirati i nagrađivati đake za zanimanja koja nam nedostaju, ne treba nas čuditi veliki rashod državnog proračuna na socijalu. U Hrvatskoj, nažalost, imamo situaciju gdje su ljudi u sustavu socijalne skrbi pronašli način da ne radeći ipak zarade novac, to su ljudi koji su 'profesionalno nezaposleni', od čega relativno dobro žive i oni ne žele raditi.
S druge strane imamo mala i srednja poduzeća koja ne mogu naći radnike na Zavodu, pa ih moraju uvoziti", objašnjava Popijač dodavši kako apsurde hrvatskog tržišta rada može riješiti jedino politika koja mora odrediti strukturu domaćeg gospodarstva te grane koje želi poticati kako bi s njima uskladila obrazovnu politiku. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
