Nakon gospodarskog razvoja niže obrazovani imigranti vraćaju se svojim kućama, ali oni visokoobrazovani i dalje prate globalnu potražnju za rukovodećim kadrovima
Protok kapitala i radne snage nikada nije bio veći nego u današnje vrijeme, zaključuje europska studija, što pogoduje razmjeni znanja i iskustava na međunarodnoj razini, prenosi Financial Times.
I dok rezultati pokazuju da sve više visokoobrazovanih kadrova prihvaća poslove izvan svoje domovine i to prvenstveno menadžeri na svim razinama iz financijskog, tehnološkog i uslužnog sektora, sve veći broj niskoobrazovanih imigranata razmišlja o povratku u svoju zemlju.
Švicarska najprivlačnija
Od proširenja EU, 2004. godine, oko dva milijuna radnika iselilo je iz svojih zemalja kako bi u razvijenijim članicama potražili bolji posao.
No, zbog poboljšanja gospodarske situacije u domovini, znatan dio njih razmišlja o povratku. Velika Britanija bila je najčešći cilj nižeobrazovanih useljenika, a slično je bilo i sa visokoobrazovanim radnicima.
Međutim, menadžerima je postala omiljenija Švicarska koja je trenutno najveći uvoznik stranog ljudskog kapitala, dok za njom slijedi Nizozemska, Belgija i Španjolska, napominju stručnjaci iz međunarodne konzultantske tvrtke Experteer.
Nedostatak zanatlija
Unatoč tome, podaci EOCD-a pokazuju da u Britaniji i Njemačkoj još uvijek boravi najviše visokoobrazovanih useljenika – 1,1 milijun, odnosno 860 tisuća – koji ipak u sve većoj mjeri odlaze u druge zemlje. Upravo zbog toga, pojedine članice će nove radnike morati početi tražiti i izvan Europe kako bi riješili ionako već vidljiv nedostatak radne snage.
EU strahuje i od nedostatka niže kvalificiranih radnika koji su do sada popunjavali brojna radna mjesta na kojima domaće stanovništvo nije željelo raditi. I posljednja su istraživanja pokazala da u Europi vlada velika potražnja za zanatlijama, što je uz godine starosti, bilo jedno od glavnih obilježja "starih" useljenika.
No, trendovi su se promijenili. "Današnji imigranti su mladi, visokoobrazovani, sporazumijevaju se na nekoliko svjetskih jezika, a za boljim prilikama tragaju podjednako i muškarci i žene", napominje izvršni direktor Manpower-a, Jeff Joerres.
Raniji povratak
"Njihove migracije nisu jednosmjerne, već prate potražnju i odlaze tamo gdje se njihovo znanje traži."
Pritom je potrebno istaknuti da ni iseljavanje radnika nakon proširenja EU nije bilo na duži rok. Brojna istraživanja, pa tako i Manpower-ovo pokazala su da mnogi imigranti nisu planirali ostajati duže od nekoliko godina, no zbog nedostatka obitelji ili rada na podcijenjenim poslovima odlučuju se na raniji povratak.
Međutim, njihov povratak neće riješiti problem nedostatak radnika u domaćim zemljama, a razloge treba tražiti u niskim stopama nataliteta i sve većoj svijesti za ulaganjem u obrazovanje.
I siromašnim zemljama trebaju strani radnici
Kao što smo već napomenuli, broj visokoobrazovanih među mladima u stalnom je porastu, a za niže kvalificirane poslove malo je zainteresiranih.
Stoga će, kao što preporuča i Svjetska banka, biti potrebno privući radnike iz inozemstva što neće biti jednostavno jer su unatoč ekonomskom razvoju, plaće i dalje osjetno niže nego u razvijenim zemljama EU.
No, što u pogledu imigracije donosi budućnost? Iako će na kratki rok možda doći do smanjenja gospodarske migracije, prvenstveno zbog financijske krize u Europi, trend mobilnosti radne snage dugoročno će se ipak nastaviti.
Svaki 35. u iseljeništvu
Demografske promjene pogodovat će povećanju potražnje za stranim radnicima, s obzirom da europsko stanovništvo stari, a stope nataliteta su niske.
Iako kritičari liberalne migracijske politike smatraju kako strani radnici štete poslovnim prilikama domaćeg stanovništva, vodeći stručnjaci napominju da useljavanje ne treba ograničavati već ga koordinirano nadzirati.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije više od 190 milijuna ljudi živi izvan svojih zemalja, dakle svaki 35. stanovnik. Međutim na godišnjoj razini taj se broj povećava za 3 posto, a stručnjaci smatraju da bi rast mogao biti još i veći. (V.K.)
