Zastupnici su naglasili kako se posebna pažnja treba posvetiti zaštiti ljudskih prava
Prijedlog zakona o detektivskoj djelatnosti je nedorečen i treba ga dodatno pojasniti u drugom čitanju, složili su se danas svi klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru u raspravi o tom zakonskom prijedlogu u kojemu je, po mišljenju oporbenih, vidljiv i snažan utjecaj zaštitarskog lobija.
"Radi se o osjetljivoj djelatnosti i zato je treba što konkretnije propisati", istaknuli su zastupnici i naglasili da se pritom posebna pažnja treba posvetiti zaštiti ljudskih prava.
Zakon uskladiti s direktivama EU
Boris Šprem (SDP) je, među ostalim, upozorio da sadašnji zakonski prijedlog ne precizira koje poslove iz djelatnosti policije privatni detektiv ne smije obavljati niti koga može štititi od prisluškivanja.
HNS-ovac Miljenko Dorić je naveo da je u definiranju detektivske djelatnosti ispušteno "prikupljanje dokaza", a upravo je to važno kod pripreme tužbenih zahtjeva (za zaštitu autorskih prava i sličnog). Smatra i da bi, umjesto da sami sebi moraju pisati radne naloge, privatni detektivi zastupaju klijente s punomoći, kao odvjetnici, te da im se iznimno, kao materijalni dokaz, omogući otkupljivanje predmeta kaznenih djela.
HSS-ovac Stanko Grčić istaknuo je važnost sigurnosne provjere privatnih detektiva i zbog zaštite ugleda detektivske djelatnosti kojom su se dosad bavili oni koji su prije radili u policiji, vojsci ili državnom odvjetništvu.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Ivica Buconjić je u završnom osvrtu kazao kako zakon može biti bolji i da će prihvatiti sve primjedbe koje će otkloniti sumnje i dileme iz rasprave premda je, kaže, bilo i onih koji, s jedne strane, hoće ograničiti detektivsku djelatnost i drugih, koji je žele proširiti.
Podsjetio je da postoje i drugi propisi koji obvezuju privatne detektive, od kaznenog zakona nadalje te da se pri donošenju zakona o detektivskoj djelatnosti treba voditi i direktivama EU. (Hina)
