Nedovoljno izdvajanje za obrazovanje prijeti ostvarenju Lisabonskih ciljeva i povećanju broja visokoobrazovanog stanovništva
Zemlje OECD-a moraju povećati financijska izdvajanja za obrazovanje i zahtijevati veći povrat uloženog, ukoliko žele povećati broj visokoobrazovanih i kvalificiranih osoba te riješiti nedostatak stručnjaka, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Između 1995. i 2006. godine broj novih studenata u prosjeku se povećao za 20 posto, dok se samo u Finskoj i Poljskoj broj novih studenata u istom razdoblju i više nego udvostručio.
Korisna investicija
Međutim, iako se trude povećati potrošnju za školstvo, značajan dio zemalja teško se nosi s potrebama rastućeg broja studenata. Pojedine zemlje su se s ovim izazovom odlučile suočiti na različite načine, pokazuje studija. Primjerice, nordijske zemlje su povećale javnu potrošnju jer su to smatrale korisnom investicijom, dok je Velika Britanija oslobodila studente određenih financijskih obaveza.
No, napori mediteranskih zemalja do sada nisu dali značajnije rezultate, što nedvojbeno utječe na kvalitetu obrazovanja, a samim time, ističe EK i ostvarenju Lisabosnkih ciljeva, podizanju kvalitete obrazovanja i povećanju broja visokoobrazovanog stanovništva.
Tehnološki razvoj potiče gospodarstvo
Čelnici europske industrije stoga su pokrenuli inicijativu za unaprjeđivanje suradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca, kako bi potaknuli interes mladih za prirodne znanosti.
Nestašica radne snage, posebice inženjera, može se riješiti samo većim interesom za matematiku, znanost i tehnologiju, ističu poslodavci.
"Europa treba veći broj visokoobrazovanih, kvalificiranih i motiviranih pojedinaca koje će potaknuti tehnološki razvoj, a time i gospodarski razvoj te stvaranje novih radnih mjesta", poručio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso 2. listopada na okruglom stolu europskih industrijalaca.
Barosso je istaknuo da poslodavci traže znanja koja će biti pokretač gospodarstva, pa je suradnja s obrazovnih institucijama nužna kako bi se zadovoljila potražnja na tržištu rada. Istovremeno, potrebno je razviti sustav podrške koji će prepoznati gospodarsku i društvenu vrijednost studentskih ideja.
Studenti trebaju i teoriju i praksu
Znanstveno obrazovanje potiče inovacije, a prema procjenama EK do 2020. u tom bi sektoru trebalo biti otvoreno 20 milijuna radnih mjesta. Međutim, ako ne postoji interes za tim područjem, otvaranje novih pozicija je nepotrebno, a trošak golem jer ne generiraju dobit.
Čelnici najuspješnijih europskih kompanija još su prošle godine preporučili uvođenje znanstvenih programa u škole. Međutim, ističu da je nužno reformirati obrazovne programe koji studente i učenike neće samo učiti teoriji, već će im omogućiti da stečeno znanje primjene i u praksi. (V.K.)
Izvor:
EurActiv
