Potpredsjednik Vlade najavio je da će se na GSV-u o tri neusklađena pitanja vezana uz novi ZOR raspravljati sredinom siječnja
Smanjenje najdužeg tjednog radnog vremena, uključujući i prekovremene sate s 50 na 48 sati tjedno, produženje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora s 18 radnih dana na četiri tjedna, neke su od novina novog prijedloga Zakona o radu (ZOR), a socijalni partneri još će razgovarati o tri neusuglašena rješenja - rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena i proširenju kolektivnog ugovora.
Po prijedlogu novog ZOR-a, koji je Vlada utvrdila na današnjoj sjednici, institut rasporeda radnog vremena poslodavcu omogućuje da zbog prilika na tržištu ili povećanja opsega posla radno vrijeme regulira različito po danima - u jednom tjednu radnik može raditi više sati, a u drugom manje, ali prosječno u četiri mjeseca radni tjedan ne smije biti duži od 40 sati.
Proširenje kolektivnog ugovora
Drukčije se regulira institut preraspodjele radnog vremena pa u nekim slučajevima, npr. u turizmu, radnik može tjedno raditi i do 60 sati, ali najdulje šest mjeseci. Za takav rad poslodavac će morati pribaviti pismenu suglasnost radnika.
Novine zakona vezane su i uz proširenje kolektivnih ugovora, a posebno će tripartitno tijelo procijeniti postoji li za to proširenje javni interes. U slučaju proširenja na cjelokupnu djelatnost, ugovor se ne bi odnosio na tvrtke u kojima je već sklopljen kolektivni ugovor.
O ta tri još neusklađena pitanja na GSV-u će se raspravljati sredinom siječnja, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec podsjećajući da se novim ZOR-om usklađuje hrvatsko s europskim zakonodavstvom.
Jasni kriteriji za pravosudne dužnosnike
O interesnim pitanjima vezanim za ZOR razgovarat će se od početka iduće godine kako bi se do kraja godine, kaže Polančec, taj zakon unaprijedio i odredbama o tim pitanjima.
Jedno od interesnih pitanja vezano je uz rad na određeno vrijeme, ali već sada se predlažu jednaka prava za radnike zaposlene na određeno vrijeme kojima će poslodavac morati osigurati ista prava kao i radnicima na neodređeno.
Vladinu podršku dobila je i studija kojom se predviđa utvrđivanje jasnih kriterija ulaska u sudačku i državnoodvjetničku profesiju te osnivanje državne škole za pravosudne dužnosnike.
Kandidiranje za tu školu ovisit će o rezultatima pravosudnog ispita za koji će se, po novome, dobivati bodovi, a kada se tomu dodaju i bodovi na završnom ispitu državne škole (koja će trajati dvije godine) dobit će se jedinstvena nacionalna lista kandidata za pravosudne institucije.
Sve to zahtijevat će zakonodavne promjene, ali i organizacijske, s obzirom na potrebu da se škola utemelji, objašnjava ministar pravosuđa Ivan Šimonović. (Hina)
