Rebalans proračuna predviđa Ministarstvu obrazovanja 893 milijuna kuna manje, pa je upitno provođenje programa protiv nasilja među djecom, ovisnosti i poticanja sportskih aktivnosti
Kako je već poznato, država predloženim rebalansom proračuna namjerava uštedjeti oko 5,5 milijardi kuna, a najveće smanjenje u apsolutnim iznosima očekuje resore zdravstva, obrazovanja, prometa, dok je najveći gubitnik, s obzirom na postotak smanjenja, Ministarstvo zaštite okoliša s predviđenim minusom od 30,3 posto.
Rebalansom je također predviđeno oko 12,6 posto ili 22,5 milijuna kuna manje za Hrvatski sabor (157,2 milijuna kuna), dok će Ured predsjednika Republike dobiti 2,9 milijuna manje (51,3 milijuna), a kod Vlade se predviđa smanjenje za 21,3 milijuna (na 277,8 milijuna kuna), piše Jutarnji list.
Štedi se na sprječavanju nasilja
Najveće se smanjenje, za 901,7 milijuna kuna, planira kod Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje bi tako u ovoj godini raspolagalo s ukupno 27,2 milijarde proračunskog novca. U tom su resoru najveća smanjenja, pak, predviđena kod sekundarne zdravstvene zaštite, 712 milijuna kuna, a u primarnoj je zaštiti planirana ušteda od oko 76 milijuna kuna.
Ukupna sredstva proračuna Ministarstva obrazovanja smanjila bi se 6,8 posto, ili za 893 milijuna kuna, na ukupno 12,1 milijardu kuna. Prema tim bi se izračunima, nažalost, iz škola trebali povući programi protiv nasilja među djecom, ovisnosti, poticanja sportskih aktivnosti itd.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture očekuje, pak, smanjenje rashoda za 867,4 milijuna kuna, na ukupno 7,07 milijardi kuna.
Manje za granične prijelaze
Gledano prema korisnicima proračuna, među većim žrtvama nove proračunske konstrukcije su i branitelji. Naime, za njihove je potrebe na pozicijama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti rebalansom osigurano čak 95 milijuna kuna manje nego što je planirano u originalnom proračunu.
Štedjet će se gotovo na svemu – od skrbi za branitelje, preko ortopedskih i drugih medicinskih pomagala, pa do stambenog zbrinjavanja i braniteljskih udruga.
Manje novca utrošit će se i na gradnju graničnih prijelaza prema BiH, Crnoj Gori, Mađarskoj i Srbiji, dok će se još više novca usmjeriti na gradnju graničnih prijelaza prema Sloveniji. Međutim, pomalo čudi da je nakon kornatske tragedije država odlučili skresati i izdatke za vatrogasce i protupožarnu zaštitu.
Je li vladina politika uvjerljiva?
No, mnogi stručnjaci ističu da nije dovoljno samo smanjiti rashode, već je potrebno nešto učiniti i po pitanju prihoda kako bi se, što bezbolnije, nadoknadio deficiti od 5,5 milijardi kuna.
Vlada je očito glavninu tog problema planirala riješiti zaduživanjem na stranom tržištu i kod domaćih banaka te izdavanjem državnih obveznica.
Ukoliko im to pak u potpunosti ne prođe za rukom, Hrvatskoj preostaje jedino zatražiti kredit MMF-a. U tom, najgorem slučaju, manjak u proračunu pokrivao bi MMF, ali bi također on Hrvatskoj i diktirao što da radi.
Koliko je Vladina politika uvjerljiva ulagačima, reći će i misija MMF-a nakon što na čelu s novim šefom Athanasiosom Arvanitisom, dobije uvid u stanje hrvatske ekonomije. Podsjetimo, MMF u Hrvatskoj boravi u sklopu redovitih godišnjih konzultacija po Statutu Fonda, koji obvezuje svaku članicu na suradnju, uključujući i godišnje razgovore o aktualnim gospodarskim kretanjima. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
