Iako u krizi raste broj provala i krađa, potražnja za uslugama prostitucije sve je manje
Jedini dio europske ekonomije koji napreduje u svakoj recesiji je crno tržište, koje analitičari dijele na sivu i crnu zonu.
Istraživanje austrijskog ekonomskog analitičara Friedricha Schneidera s Johanes Kepler sveučilišta u Linzu, pokazuje da je siva ekonomija, koja uključuje poreznu evaziju roba i usluga te plaćanje "na ruke" za obavljene građevinske ili mehaničarske radove, porasla od 0,3 do 0,9 posto u 14 najbogatijih članica EU.
Kako piše EUobserver, a prenosi Poslovni dnevnik, rezultati Schneiderovog istraživanja ne uključuje kriminalno "crno tržište" pod koje spada počinjenje ozbiljnih kriminalnih djela, trgovina drogom ili prostitucija.
Dodatni poslovi na crno
Prema Schneiderovu istraživanju, rast sivog tržišta je najizraženiji u Irskoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj, u kojima je taj sektor porastao od 0,8 do maksimalnih 0,9 posto. Za razliku od tih zemalja, Belgija, Austrija i Njemačka su pri samom dnu ljestvice.
Kao što je i očekivano, povećanju sivog tržišta pogoduje velika nezaposlenost i kriza bankarskog sektora, što ljude tjera da rade dodatno ili pak više poslova istovremeno. Kao primjer sivog tržišta u građevini Schneider navodi slučaj Belgije, u kojoj je posve uobičajeno da obitelj za vikend ode na put, dok im neprijavljeni radnici namještaju stan ili kuću.
Istovremeno, ekonomska kriza pogoduje i kriminalnom crnom tržištu koje raste, no i pada u nekim segmentima. Gotovinska plaćanja tako vode ka pranju novca dobivenoga kriminalnim radnjama, a provalnici i lopovi u doba recesije postaju sve brojniji i bezobzirniji.
Istovremeno, prostitucija je kriminalna djelatnost koja u recesiji doživljava strmoglavi pad jer najčešći korisnici takvih usluga, poslovni ljudi, imaju manje novca za trošenje na skupe provode. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
