Do sada je napravljena tek evidencija parafiskalnih nameta, nelikvidnost i dalje raste, a nisu provedene ni sve mjere iz Akcijskog plana za turizam
Od deset Vladinih antirecesijskih mjera, do sada je u cijelosti proveden samo rebalans proračuna. Iako je prihvaćen i Akcijski plan za turizam, sve mjere iz tog plana još uvijek nisu provedene.
Stoga su nezadovoljni i članovi Ekonomskog vijeća koji su sudjelovali u donošenju mjera, ali i poslodavci koji su od Vlade očekivali puno veći angažman.
Oko 19 milijardi kuna dugova
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Damir Kuštrak ističe da su "osiguranje likvidnosti javnih i državnih poduzeća, te smanjenje neporeznih nameta kako bi se rasteretilo gospodarstvo bile ključne mjere za poduzetnike. Ali od toga još nema ništa".
Popis parafiskalnih nameta sastavljen je još ranije, ali se dalje od evidencije nije otišlo. "Osim što je HGK smanjio doprinos za 25 posto, ništa drugo nije učinjeno. Problem je vjerojatno u tome što je većina parafiskalnih nameta u ovlasti lokalnih vlasti. Vladin apel da one smanje namete nije bio dovoljan, pa bi Ministarstvo financija moralo iskoordinirati provedbu te mjere", smatra član Ekonomskog vijeća Branko Grčić.
Također, nelikvidnost i dalje raste, pa zadnji podaci govore da neplaćena potraživanja iznose oko 19 milijardi kuna, a više od 30.000 poduzeća ne može podmirivati svoje obveze. Najveća odgovornost za rast nelikvidnosti je na javnom sektoru, pišu Nikola Jelić i Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Tri ključne mjere
Budući da će problem likvidnosti biti djelomice riješen nakon što država ostvari planirano zaduživanje prodajom obveznica u vrijednosti 750 milijuna eura, tada će se moći i reći da je rebalans proračuna ostvaren do kraja.
Međutim, o uspješnosti rebalansa postoje različiti stavovi. Ljubo Jurčić tako tvrdi da je rebalans u stvari recesijska mjera, a ne antirecesijska. Posve je upitna i održivost rebalansiranog proračuna. Ivica Mudrinić upozorava da provedeni rebalans neće biti dovoljan ako se ostvare prognoze HNB-a i MMF-a o padu BDP-a, jer je rebalans napravljen pod pretpostavkom pada BDP-a od dva posto.
Željko Lovrinčević ističe pak da je uspjeh antirecesijskih mjera upitan i zato što nije obuhvatio one najvažnije – ukidanje zabrane rada nedjeljom, prolongiranje zabrane pušenja i odustajanje od povećanja minimalne plaće.
"Da su poduzete te tri mjere, one bi imale veći učinak na borbu protiv recesije od niza mjera iz Vladina paketa", zaključuje Lovrinčević. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
