Na punjenje proračuna negativno će utjecati i pad broja zaposlenih te smanjenje proračunskih plaća
Do isteka privatizacijskog natječaja za brodogradnju preostala su nepuna dva tjedna, a prema neslužbenim informacijama nitko od dosad spominjanih interesenata nije predao ponudu. Naravno da nitko, niti od potencijalnih kupaca niti od vlasti, ne želi "istrčavati pred rudo" jer taj privatizacijski posao, ali i ostale važne varijable donose niz neizvjesnosti za javne financije u 2010.
Same te činjenice pokazuju koliko je još prerano za ocjenjivanje nekoliko vršnih brojki vezanih uz proračunske planove, koje su iznesene na sjednici Ekonomskog vijeća. Državnih jamstava u sektoru brodogradnje trenutno je, naime, oko sedam i pol milijardi kuna, a za proračun će biti itekako važno koliko će ih se aktivirati. Ovih je dana Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta iznio procjenu o dvije ili tri milijarde, ali to su ipak samo aproksimativne brojke, piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
Deficit od 7 do 7,5 milijardi
Iz Ministarstva financija tek se očekuje razrađeniji okvirni plan proračuna s kojim će se krenuti u rasprave i pregovore. Ipak, neka uporišta nakane smanjenja deficita središnje države sa tri na 2 do 2,2 posto procijenjenog BDP-a jasno se naziru, a ugrubo se već kalkulira i s razmjerima pada ili rasta pojedinih važnijih prihodovnih i rashodovnih stavki.
Budući da se projekcije temelje na pretpostavci stagnacije odnosno blagih 0,5 posto realnog rasta BDP-a, i to pri inflaciji od oko tri posto, proizlazi da u Ministarstvu financija za 2010. planiraju deficit središnje države od 7 do 7,5 milijardi kuna, što je blizu tri milijarde kuna manje nego ove godine.
Od kriznog poreza 2,1 milijarda
Desetak milijardi kuna iduće bi godine trebao biti ukupni deficit javnog sektora, dok se za ovu godinu manjak konsolidirane opće države procjenjuje na oko 14 milijardi. Prihodovnoj strani, prema očekivanjima u Ministarstvu financija, tzv. krizni porez dogodine bi trebao priskrbiti oko 2,1 milijardu kuna na godišnjoj razini, s tim da su u Vladi ovisno o ukupnim kretanjima otvorili mogućnost da se u drugom dijelu godine on i ukine.
Od većeg PDV-a iduće godine se očekuje dohodak oko 1,7 milijardi, a dodatnih petstotinjak milijuna očekuje se od posebnog poreza na mobilnu telefoniju. Uz utjecaj inflacije tj. povećanje cijena na rast prihoda, rastuće prihodne stavke mogle bi donijeti između 4,5 i 5 milijardi plusa, procjenjuje Lovrinčević.
No, kako je istovremeno na nekim važnim prihodovnim uporištima proračuna iduće godine, realno očekivati manje novca nego ove, prihodi bi u konačnici u odnosu na 2009. mogli porasti za 2 do 2,5 milijarde kuna.
Za početak, slabije punjenje proračuna očekuje se u području doprinosa, i to dijelom zbog pada zaposlenosti, a dijelom zbog smanjenja proračunskih plaća koje je u primjeni od lipnja ove godine. Osim toga, ministar financija Ivan Šuker već je naznačio kako se pri izradi proračuna za 2010. mora računati i s padom prihoda od poreza na dobit, za koji se procjenjuje da će dogodine donijeti od 1,3 do 1,5 milijardi kuna manje nego ove.
Manje ulaganja, subvencija i povlaštenih mirovina
Na rashodovnoj strani, pak, osim potencijalnog aktiviranja jamstava za brodogradnju, jedan od utega koji će značajno otežati su izdaci za kamate. Prema grubim računicama, oni bi mogli porasti za više od petine odnosno za oko 1,2 milijarde kuna. Usto, očekuje se da će oko 800 milijuna kuna većeg troška donijeti i izjednačavanje statusa starih i novih umirovljenika, a određeno povećanje moglo bi doći i zbog prilagodbi plaća za inflaciju.
Ovisno o tome koliko će rastuće rashodovne stavke odnijeti novaca, plan zadržavanja rashoda na razini 2009. morat će se ostvarivati kroz druge uštede. Tih nekoliko milijardi tražit će se u materijalnim rashodima, ulaganjima, subvencijama, a moguće i povlaštenim mirovinama. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
