U Hrvatskoj gotovo 100 tisuća nezaposlenih čeka na posao duže od tri godine
Zbog posljedica recesije, dinamiku na tržištu rada mogu potaknuti jedino socijalne inovacije, istaknuo je nedavno Vladimir Špidla, europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Špidla je pod time mislio na ukidanje raznih prepreka koja danas predstavljaju glavnu kočnicu širenju mobilnosti radnika i poštivanju njihovih prava. Primjerice, oni koji se radi zaposlenja sele u drugu državu, moraju moći prenositi svoje zdravstveno i mirovinsko osiguranje. No, to je samo jedan od prijedloga, a slične inovacije moraju pratiti i sve ostale ekonomske aktivnosti, čiji se utjecaj ne smije samo orijentirati na državu, već moraju poticati razvoj ljudskog kapitala.
Vlasništvo nad nekretninama
S takvim se ocjenama slaže i Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koja je rekla da bi se Hrvatska kao zemlja kandidat za EU trebala nastojati tome prilagoditi.
No napominje da je za stvaranje jedinstvenog tržišta potrebno stvoriti uvjete. Izdavanje jedinstvene europske karte za zdravstveno osiguranje konkretan je primjer ostvarenja mobilnosti radne snage u EU. Ipak, za razliku od SAD-a, problem u EU predstavljaju jezična ograničenja, piše Ksenija Končevski u Poslovnom dnevniku.
S druge strane, navodi Knežević, kočnica veće mobilnosti u Hrvatskoj je i visok stupanj vlasništva nad nekretninama koji se kreće oko 80 posto, dok u EU iznosi tek 30 posto. Naime, vlasnici nekretnina neće olako prodavati imovinu kako bi selili radi zaposlenja.
Špidla je također istaknuo da EK sustavno radi na unaprjeđenju modela fleksigurnosti, te upozorio kako je po prvi put u povijesti, pojam fleksibilnosti izjednačen s pojmom sigurnosti, što predstavlja jamstvo za sve aktivne sudionike na tržištu rada. Bez fleksibilnosti, nezaposlenima se pruža mnogo manje opcija na tržištu rada, smatra Špidla te dodaje da sigurnost mora biti glavni prioritet.
Uspješna jedino Danska
"Nema fleksibilnosti bez sigurnosti i to je ono što se u Hrvatskoj zaboravlja", kaže Knežević. Međutim, objašnjava ona, koncept fleksigurnosti, o kojem se u EU priča već duže vrijeme, dosad je ostvarila jedino Danska, koja ima visoku naplatu poreza i efikasnu kontrolu, što ne bi moglo funkcionirati u Hrvatskoj. U Danskoj, objašnjava Knežević, nije problem ako osoba ostane bez posla jer su velike šanse da će vrlo brzo dobiti novo radno mjesto. To je, međutim, neusporedivo sa situacijom u Hrvatskoj.
Njezine riječi potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz travnja. Od otprilike 264.000 nezaposlenih, njih 98.000 posao čeka duže od tri godine, a 68.000 ih je starije od 50 godina.
"Stoga se o takvoj sigurnosti kod nas uopće ne može govoriti", tvrdi Knežević. (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
