Uz preopterećenost količinom posla i lošu radnu klimu, stres izazivaju i neke stvari koje rijetko doživljavamo kao put ka izgaranju.
Svi znamo prepoznati kad smo pod stresom – znakovi se mogu razlikovati od osobe do osobe, no najčešće su posrijedi nesanica, razdražljivost, smanjen ili povećan apetit, slabija mogućnost koncentracije, napetost u mišićima…
Njih donosi povišena razina adrenalina u krvi, koja raste zbog pripremanja tijela na akciju. Kada bi se ta akcija dogodila brzo, stres bi nam omogućio da zadatak izvršimo spremnije i bolje, no ako ta akcija nikako ne dolazi, simptomi postaju ozbiljniji. Tlak se trajno povisi, srce ubrza rad, krvne žile se stežu i zdravlje se, dugoročno, narušava.
A što stres dulje traje, bliže je točka izgaranja, kad se stresu pridruže simptomi depresije, a osjećaj nemogućnosti kontrole nad vlastitim životom dovodi nas do naučene bespomoćnosti u kojoj se prepuštamo stresu, u lažnom uvjerenju da se protiv njega više ne možemo boriti. Kako stres udara tamo gdje smo najslabiji, netko će od dugotrajnog stresa dobiti čir na želucu, netko hipertireozu, netko poremećaj tjeskobe, a netko kronične glavobolje, piše Ivana Delač Horvatinčić u Business.hr-u.
Što učiniti? Najprije valja razjasniti koji točno faktori u poslovnom okruženju najčešće izazivaju stres. Da među uzročnicima stresa možemo naći preopterećenost količinom posla, lošu međuljudsku klimu, ili sadržaj posla koji nam ne odgovara, malo će koga iznenaditi. No, stres na poslu izazivaju i stvari koje rijetko doživljavamo kao put ka izgaranju.
Primjerice, neravnomjeran raspored rada, u kojem dio dana radimo kao mahniti, a dio dana nam se ništa ne da i te kako povećava razinu stresa. Golemu frustraciju izaziva nemogućnost kontrole nad procesom ili resursima uz odgovornost za postizanje rezultata u određenom roku. Timski rad stvara probleme osobama koje su po prirodi individualci, a samostalan rad u praznom uredu može izludjeti osobu koja bolje funkcionira u timu. Čak i okolinski faktori poput razine buke ili osvjetljenja, naglih izmjena temperature te stolca koji opterećuje kralježnicu mogu povećavati razinu stresa.
Ključan je razgovor. Ako ne sa šefom, valja razgovarati s bilo kime tko će nas poslušati – blagotvoran utjecaj razgovora na smanjivanje stresa višestruko je dokazan. Uvijek je dobar potez ravnomjerno rasporediti radno vrijeme, a ako se zapitamo što nas konkretno opterećuje, na pola smo puta do rješenja.
Dobro je fokusirati se na pozitivne strane posla umjesto na negativne, a probleme na poslu, koje god oni vrste bili, valja rješavati čim prije. Par dubokih udaha smirit će nas i kada smo jako uzrujani, a jednostavne metode opuštanja, od vizualizacije smirujućih prizora i opuštajuće glazbe do meditacije, dugoročno su vrlo efikasne.
Šetnje prirodom, čitanje, bavljenje sportom, hobiji… Ako slobodno vrijeme ispunimo aktivnostima koje volimo, stres će biti manje zamjetan, a opasnost izgaranja daleko manja. (T. B.)
Izvor: Business.hr
