Osim kao pravi otrov za međuljudske odnose uredske svađe mogu imati i svrsishodnu ulogu u pronalaženju inovacija, biti izvor rješenja problema, poboljšanja izvedbe.
Neizbježna kao izmjena dana jest i činjenica da će i u najskladnijem uredskom raju prije ili poslije izbiti iskrice neslaganja ili svađe, a možda i zagrmjeti otvoren agresivan sukob. No osim kao pravi otrov za međuljudske odnose uredske svađe mogu imati i svrsishodnu ulogu u pronalaženju inovacija, biti izvor rješenja problema, poboljšanja izvedbe.
Spoznaja o potencijalima konstruktivne svađe ni najmanje ne olakšava upravljanje tom riskantnom situacijom koja uvijek lako može izmaknuti kontroli. Neslaganje s kolegama na poslu nikad nije ugodno, a ako se situacija pri tome loše vodi ili se na nju nije skrenula odgovarajuća pozornost, rezultat može biti neproduktivan. Štoviše, može imati ozbiljne posljedice za konkretan posao koji ih je potaknuo ili pak trajno narušiti odnose. Ipak, uz malo planiranja i mudrosti može se izbjeći veći sukob i pronaći traženo rješenje za poslovni problem a da pritom sukobljene strane postignu konsenzus, piše Darija Tabulov-Truta u Lideru.
Većina konflikata na površinu izbaci negativne strasti ili produbi nesuglasice, tvrdi Jeff Weiss, osnivač Vantage Partners LLC-a i koautor članka "Želite kolaboraciju? Prihvatite - i aktivno vodite - sukob!"objavljenog u Harvard Business Review’su. U oba slučaja, nažalost, sve strane odlaze nezadovoljne rezultatom i nesretne zbog njega.
Produktivna i konstruktivna svađa počinje u vašem stanju svijesti. "Pretpostavite da možete nešto novo naučiti i čuti, pretpostavite da ima i više kreativnih rješenja za vaš poslovni problem negoli ih možete pronaći", savjetuje Weiss. Pokretanjem diskusije otvorena uma, bez obzira na stajalište svojih kolega, već ste na putu pronalaska zajedničkog jezika. Istina, pravilno i pomno pokretanje rasprave iziskuje vrijeme i pozornost, ali riječ je o uvijek korisnoj investiciji snage i vremena. Ako ništa drugo, imate priliku uvidjeti polazište svojih oponenata.
Negativnu situaciju možete okrenuti u pozitivnu. Pripremite se za spor. To znači dobro sagledati vlastitu poziciju i tezu i pokušati što bolje razumjeti stajalište svojih kolega. Prije nego što im pristupite, Judit White, profesorica na Business Adminstration at Tuck School of Business i autorica knjige "Zašto se isplati zaviriti u glavu vaših oponenata", savjetuje da se temeljito zapitate o osnovnim namjerama.
Weiss razlikuje tri vrste nesuglasica među poslovnim kolegama: one koje se odnose na nezadovoljstvo zadatkom, one koje otkrivaju odnose među kolegama i one koje pokazuju različit pogled na problem i njegovo rješenje. Ta spoznaja može vam olakšati pristup i pojednostavniti razgovor.
Dakle, najprije otkrijte što je u pozadini, koja vrsta nezadovoljstva, pa zatim provjerite slažu li se vaši kolege s tim otkrićem. No bez obzira na prirodu svađe svakako nastojte svoje emocije ostaviti pred vratima jer svima je jasno da se nesuglasice najlakše rješavaju hladne glave, racionalno i objektivno. U toj fazi još morate pripaziti i na logistiku. Dogovorite sastanak u terminu koji vam daje dovoljno vremena da dođete do zaključka i proučite što više činjenica. I svakako dogovorite sastanak uživo, u pomalo "privatnom" ozračju, koje će pridonijeti želji za dogovorom.
Da biste počeli tešku konverzaciju na ispravan način, važno je da vi i vaši kolege za početak pronađete nešto o čemu se ipak slažete. Za početak možete reći nešto poput: "Oboje želimo osmisliti plan koji će tvrtku dovesti na sljedeću razinu" ili "Možemo se složiti da ćemo biti temeljiti glede odluke koju trebamo donijeti". Svakako pripazite da zajedničku platformu gradite na nečemu do čega vaš kolega doista drži, a ne na onomu što vi smatrate da bi mu trebalo biti važno. Prije nego što krenete dalje, provjerite imate li pristanak sugovornika. Ne bi bilo loše pokazati kolegi da držite do odnosa s njim. Tako ćete mu pokazati i da vaše neslaganje s njegovim pogledom na stvar nije osobne prirode.
Čak i ako vjerujete da vrlo dobro razumijete iz koje perspektive govori vaš kolega, morate saslušati što ima reći. Postavljajte pitanja koja će vam pokazati njegov ili njezin pogled na stvari pa onda razmislite je li riječ o nesuglasici koja je u funkciji različitih interesa ili različitih percepcija. "Naprimjer, kaže li on/ona da, jednostavno, zastupa stajalište koje njegova/njezina šefa usrećuje, možete mu/joj pomoći artikulirati rješenje usklađeno sa zamislima tog šefa. Tek kad saslušate kolegu, možete iznijeti svoje stajalište, i to tako da sugovorniku pokažete s kojih ste pozicija izveli zaključke. Čak i ako ponovno izazove vašu interpretaciju, dopustite mu da se ispuše i izbaci frustraciju", poručuje Weiss.
Nakon što su sve informacije "na stolu" ponudite rješenje, odnosno zaključak. Međutim, nemojte se ponovno vratiti na svoju početnu poziciju i tim argumentima obrazložiti svoj zaključak, nego u njega uključite sve što ste čuli tijekom prijašnjeg razgovora. Sintetizirajte sve to. Možete reći primjerice: "Rekli ste A, ja kažem B, možda se možemo naći na soluciji C". I nemojte očekivati ratničko stajalište, dodaje Weiss. Nije li zadovoljan ponuđenom solucijom, pokušajte kolegu uključiti u rješavanje problema koji vas očekuje, a s čime obojica možete živjeti.
Međutim, čak i u dobro osmišljenu pristupu neke nesuglasice ipak postanu "gadne". "Najčešće rasprave prerastaju u prave bitke kad prijeđu granice osobnog", navodi Judit White. Ako se prepucavanje užari, pokušajte vratiti raspravu na početak, odnosno zajedničke interese ili ciljeve. Preusmjerite fokus razgovora na budućnost. "Ne možete razriješiti bitku zbog već iskrsnulog problema, ali možete promijeniti smjer prema budućim zbivanjima", savjetuje White.
Ako je vaš kolega i dalje antagonističan ili čak agresivan, možda je najbolje da napravite stanku i odgodite daljnju raspravu dok se sve glave malo ne ohlade. Možete i napustiti prostoriju ili napraviti mentalnu stanku dok proučavate zbivanja i pokušavate predvidjeti slijed razgovora.
To odmicanje od situacije može vam pomoći da uvidite što se doista zbiva. Uvijek možete pokušati sasvim drugi proces: uzmite papir kako biste napravili mali "brainstorming" ili preselite raspravu u kafić ili restoran, jer poznata je stvar da jelo i piće odobrovoljuju ljude. Uostalom, piće ili ukusan ručak najbolji su način za liječenje rana ili krpanje živaca koje ste potrošili na sukob. A ako ni to ne pomogne, potražite treću osobu kao posrednika. (A. P.)
Izvor: Lider
