Simptom neodgovarajuće karijere jest i stalna nervoza zbog zahtjevnosti posla iako je ona sasvim normalna za određenu vrstu zanimanja
Što se događa kad niste sretni na poslu? Je li moguće da ste potpuno promašili karijeru?
Ovakva su pitanja vrlo česta, naročito zato što se pritisak da postanete "netko i nešto" rađa već u ranom djetinjstvu. Roditelji, prijatelji i učitelji utječu na razvoj mlade osobe prije nego što same spoznaju što ih zanima, piše Phyllis Korkki u prilogu Poslovnog dnevnika The New York Times.
Razmislite samo o majkama koje nagovaraju sinove da postanu odvjetnici, o očevima koji žele da njihove kćeri budu liječnice ili o studentima koji se odluče za neki fakultet samo zato što je vrijeme za to ili zato što će plaća za to zanimanje biti jako dobra. Završe fakultet, nađu prvi posao, uskoro steknu iskustvo i počnu zarađivati pristojne svote u karijeri koja se nezaustavljivo razvija. Samo jedna stvar ne izgleda kako treba. Posao kojim se bave nije odraz njihove istinske strasti za nečim, nije poziv. "Ljudi odabiru karijeru na strašno primitivan način", kaže Nicholas Lore, osnivač tvrtke za savjetovanje u karijeri Rockport Institute i autor knjige "The Pathfinder" (Traganje za pravim putem). Dodaje da nije čudo što je toliki broj ljudi nezadovoljan svojim poslom.
Nezadovoljstvo odabirom karijere utječe na samu srž ljudskog identiteta i vlastiti osjećaj autentičnosti, kaže Robert Sutton, profesor psihologije organizacija na Sveučilištu Stanford u Palo Altu u Kaliforniji. "Ne bih mogao reći da postoji istinski poziv, no mislim da za mnoge od nas postoji bolji poziv", nastavlja Sutton. Ljudi koji se ne osjećaju dobro na poslu često se osjećaju kao varalice, čak i kad su vrlo vješti i iskusni. Simptom neodgovarajuće karijere jest i stalna nervoza zbog zahtjevnosti posla iako je ona sasvim normalna za određenu vrstu zanimanja.
Nicholas Lore pojašnjava da razočaranje radnim mjestom može nastupiti vrlo brzo. Mogli biste shvatiti da radni zadaci ne odgovaraju vašoj osobnosti ili sposobnostima.
Tako bi se znanstvenik bujne mašte koji se bavi istraživanjem možda morao usmjeriti na ograničeno područje i nakon nekoliko godina utrošenih u to shvatiti da nema priliku iskazati kreativnost. Liječniku bi se moglo učiniti da stalno radi iste stvari, a odvjetniku bi moglo dozlogrditi raspravljanje i bavljenje papirologijom.
"Ljudi često pridaju preveliku važnost vanjskim vrijednostima posla, kao što su novac, prestiž i moć", kaže Lore. Iako ti elementi jesu bitni, suštinska narav posla, to jest, vrsta zadataka koje obavljate, vještine koje su vam za to potrebne i vaš osjećaj o vrijednosti i značenja posla znatno su važnije za osjećaj ispunjenosti. U jednom trenutku, kaže Lore, morate odlučiti hoćete li podnositi posao koji imate ili želite promjenu.
Ako i pronađete posao koji vam bolje odgovara, nemojte očekivati da će to biti lijek za sve. Novi posao neće uvijek biti zabavan i nećete uvijek biti zadovoljni. "Osim što donosi zaradu, smatram da je rad precijenjen", kaže profesor Sutton. Rad se uglavnom svodi na rješavanje zamornih zadataka koje nikad ne biste odabrali da možete birati. Ipak, ljudi koji nađu "bolje zanimanje" iskusit će manje takvih trenutaka i bit će sretniji jer će znati da rade nešto što je u skladu s njihovom naravi. (A. P.)
Izvor: Poslovni dnevnik
