Dobili ste otkaz u tvornici pa ste odlučili otvoriti automehaničarsku radnju. Godinama ste popravljali automobile u svojoj garaži, znate to raditi, ali nemate automehaničarsku školu. Što sada?
Odlučili ste otvoriti frizerski salon jer ne možete naći posao, a ionako šišate i frizirate prijatelje kod kuće. Ali, niste išli u školu za frizera. Je li to moguće?
Slovenski automehaničari ili frizeri koji imaju samo neformalno obrazovanje stečeno praksom ne moraju se brinuti. Prema pisanju dnevnika Finance, za dva mjeseca kod njih stupa na snagu uredba koja bitno liberalizira obavljanje mnogih obrta, piše Jutarnji list.
1. Automehaničari, frizeri ili kozmetičari od kraja srpnja više neće trebati imati trogodišnju školu ni obrtničku dozvolu da bi radili taj posao. Umjesto formalne naobrazbe, moći će proći samo nacionalnu strukovnu kvalifikaciju, što će im uštedjeti vrijeme i novac. Obrazovanje stečeno kroz radno iskustvo u praksi vrijedit će kao školovanje.
Hrvatski ministar zadužen za obrt i malo poduzetništvo Gordan Maras kaže da će novi Zakon o obrtu, koji je upravo u proceduri donošenja, na sličan način olakšati poslovanje i hrvatskim obrtnicima. Taj zakon omogućit će automehničarima, limarima, frizerima, kozmetičarima i svim sličnim djelatnostima da posluju kao 'sporedna djelatnost'. Do sada su se kao 'sporedne djelatnosti' mogli obavljati samo najjednostavniji poslovi kao što je branje gljiva ili jabuka.
Kad novi zakon stupi na snagu, dakle, gotovo svi obrtnički poslovi moći će biti 'sporedna djelatnost', te će ih moći obavljati ne samo registirirani obrtnici (kao do sada), već i fizičke sobe (ako godišnje ostvare manje od 80 tisuća kuna prihoda) i jednostavna trgovačka društva (koja se mogu osnovati za 10 kuna). Maras kaže da i sadašnji zakon daje mogućnost da se neformalno obazovanje obrtnika prizna kroz majstorski ispit, ali se to u sustavu Hrvatske obrtničke komore nedovoljno primjenjuje.
2. Za kućne ili umjetničke obrte u Sloveniji više ne treba obrtnica. Za kućnu izradu keramičkih ukrasa ili umjetnog cvijeća bit će dovoljno dobiti certifikat kvalitete kojim obrtnička komora potvrđuje da je taj proizvod iz kućne radinosti.
Hrvatski keramičar, za razliku od nove slovenske prakse, mora otvoriti obrt, to će ga koštati 200 kuna. A kao i u susjednoj državi, certifkat će mu izdati obrtnička komora. Maras ne vidi problem u tome.
3. Građevinari, optičari i dimnjačari u Sloveniji više neće biti obrtnici. Za građevinare će biti nadležna inženjerska komora, optičari se moraju upisati u registar specijaliziranih prodavaonica, dok će se poslovi dimnjačarstva obavljati preko koncesija.
U Hrvatskoj se, kaže Maras, sve djelatnosti mogu obavljati kao obrt ili kroz jednostavno trgovačko društvo. To smatra dobrim rješenjem.
4. Novi Obrtnički zakon u Sloveniji ukida obvezno članstvo u Obrtničkoj komori.
Jedan od ključnih razloga što ministar nije predložio ukidanje obveznog članstva kod nas je taj što HOK ima javnu ovlast u obrazovanju, dakle surađuje sa strukovnim školama. Prvi korak u liberalizciji HOK-a je napravljen. Uvodi se direktan izbor predsjednika HOK-a, te se ograničava visina komorskog doprinosa (bit će do 30 posto manji nego sada). Ako se pokaže točnim da dvije trećine obrtnika nikada nije koristilo usluge Komore i da ne žele participirati u njenom radu, predložit će ukidanje obveznog članstva.
Izvor: Jutarnji list
