S godišnjim fondom od 1832 radna sata Hrvatska je na osmom mjestu među 28 članica Europske unije po broju dana i sati provedenih na poslu.
Hrvati su 2012. godine radili 32 radna dana više od Francuza ili 21 radni dan dulje od Nijemaca, objavila je najpoznatija europska fondacija za istraživanje uvjeta rada Eurofound, piše Večernji list.
Godišnji na minimumu
Najdulje se lani u Europskoj uniji radilo u Estoniji – 35 dana više nego u Francuskoj, na primjer, a nakon Estonije, slijede Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i ostale pridošlice iz nekadašnjeg socijalističkog bloka, među kojima je i Hrvatska.
S godišnjim fondom od 1832 radna sata Hrvatska je na osmom mjestu među 28 članica Europske unije po broju dana i sati provedenih na poslu, dok s druge strane najmanje u Europi rade zaposleni u Francuskoj, Danskoj i Njemačkoj.
Eurofoud je izračunao točan broj radnih dana i sati nakon što je analizirao duljinu radnog tjedna prema kolektivnim ugovorima, minimalnom broju dana godišnjeg odmora te broju državnih praznika u 2012., ne računajući praznike koji su bili nedjeljom. Francuzi imaju najmanji radni tjedan u Europi – 35,6 sati te tjedno rade nepunih pet sati manje od hrvatskih radnika.
K tome, Francuzi imaju deset dana više dana plaćenog godišnjeg odmora od Hrvata – 30 – slično kao i u Njemačkoj i Danskoj, dok je u većini tranzicijskih država minimalan broj plaćenog godišnjeg odmora 20, što je donja granica predviđena konvencijama EU.
U gornjoj polovici
Nizozemska je pak lani imala najmanje državnih praznika koji su pali u radni tjedan - svega šest, Hrvati zbog praznika nisu radili 11 dana i po tome su u prvoj polovici liste, a najviše se praznuje u Slovačkoj, Malti, Austriji, Španjolskoj i Sloveniji – 12 do 14 radnih dana.
U posljednjih osam godina radni se tjedan smanjio za pola sata u starim članicama EU, dok nove članice rade sat i pol dulje nego što su radile ranije, vjerojatno sve u nadi da će dostići standard i kvalitetu života koja je prisutna u elitnom europskom klubu. Kriza se, međutim, prenijela i na radne uvjete zapadnih radnika, pa su Švedska i Belgija lani neznatno povećale radni tjedan, a i u Hrvatskoj je broj stvarnih sati provedenih na poslu 0,4 sata dulji nego 2011. Analiza pokazuje da je u 21 od 29 promatranih zemalja stvarno radno vrijeme veće od ugovorenog u kolektivnim ugovorima.
Rumunji, primjerice, rade najdulje – 41,2 sata, ali ugovorena se granica prekoračuje i u Njemačkoj, gdje bi se prema kolektivnim ugovorima trebalo raditi 37,7 sati tjedno, a radi se 40,5 sati. Eurofound navodi da je stvarni radni tjedan u Hrvatskoj 40,3 sata. Isključe li se državni praznici i godišnji odmori, radni je tjedan najkraći u Finskoj, a tijekom godine Finci rade četiri i pol tjedna manje od Rumunja.
Siromašne države rade dulje, čime zacijelo nadoknađuju zaostatak u produktivnosti, dok zapadni radnici imaju više vremena za odmor.
Izvor: Večernji list