Kirurzi u londonskim bolnicama odrade više desetaka operacija mrene, da bi u ponedjeljak bili u svom KBC-u. U Hrvatskoj liječničkoj komori ne vide ništa sporno, međutim, u situaciji kad se liječnici žale da su zbog manjka kolega na izmaku snaga – vikend-gaže ruše mit o njihovoj preopterećenosti.
Umjesto da slobodni vikend provede s obitelji, nakon odrađenog tjedna u petak poslijepodne sjeda na avion i leti u London. Tamo će u lokalnoj bolnici odraditi nekoliko desetaka operacija mrene, da bi u ponedjeljak ujutro ponovno bio na radnom mjestu u svom KBC-u.
Zahvaljujući tom vikend-angažmanu, mjesečna će primanja pojačati za gotovo tisuću eura, a četiri takva radna izleta mjesečno osigurat će mu barem jednu i pol dodatnu plaću. "Zamjenski" doktori na kojima počiva englesko zdravstvo, kronično "kratko" s medicinskim kadrom, već se godinama regrutiraju u državama istočne Europe, a odnedavno i u Hrvatskoj.
Deseci agencija koje zapadnoeuropske bolnice i ambulante opskrbljuju potrebnim kirurzima, anesteziolozima, internistima, radiolozima, fizijatrima, pa i obiteljskim liječnicima, usmjerile su se posljednjih mjeseci i na hrvatsko tržište, gdje interesa za unosno odrađivanje smjena u inozemstvu definitivno ima. Posebno su traženi anesteziolozi, kirurzi, ali i obiteljski liječnici, a liječnici iz Hrvatske traženi su kao ispomoć i u državama regije, te u Skandinaviji.
Godišnje u EU odlazi oko 600 liječnika
Činjenica je da u smjenskom radu doktor nakon odrađenih smjena ima 48 sati slobodno, a u tom vremenu može otići kamo hoće, zaključuje Minigo. U komori očekuju da će odljev hrvatskih liječnika u EU biti oko 600 godišnje, dok će broj liječnika koji po potrebi popunjavaju rupe u europskom zdravstvu po svemu sudeći biti daleko veći. O kolikom se tržištu radi govori podatak da na liječnike angažirane preko agencija samo englesko zdravstvo potroši više od milijardu eura godišnje, a u zadnje tri godine ti su im troškovi porasli za 60 posto.
"Redovito, najmanje dvaput tjedno, mejlom primam ponude agencija iz Engleske, Irske... Nude mi različite kombinacije, od povremenog popunjavanja praznina, do stalnog radnog mjesta", kaže za Novi list jedan ugledni liječnik iz sjeverne Hrvatske koji ozbiljno razmišlja o tome da prihvati ponudu jedne od agencija i ode pogledati što mu se na zapadu nudi. Agencija će mu, kaže, platiti putovanje i višednevni boravak s obitelji u Londonu, gdje će mu predočiti uvjete u kojima bi radio, te sve pogodnosti koje bi zajedno s obitelji imao ako se odluči za trajno preseljenje.
Dok se na trajni odlazak iz Hrvatske mnogima unatoč primamljivoj zaradi teško odlučiti, povremeno odrađivanje 'šihti' u inozemnim bolnicama u zamjenu za visoke dnevnice ne traži donošenje životne odluke. Liječnik koji se odluči na takvu suradnju sam može odlučiti koliko će i gdje raditi, a ovisno o tome, kao i kvalifikacijama koje ima, ovisit će i njegova dodatna inozemna zarada. Prosječna se zarada, ovisno o iskustvu i specijalizaciji, kreće oko 100 eura po satu, a za 'last minute' aranžmane i oko 120 eura, što znači da se za uspješno dogovoren radni vikend može zaraditi i do 12.000 kuna.
Hrvatskim liječnicima za takav rad 'u fušu' ne treba odobrenje poslodavca niti posebne dozvole, jer im zakonodavstvo Europske unije omogućuje povremeni rad u drugim državama s licencom matične države iz koje dolaze.
Iako imaju zakonsko pravo u slobodno vrijeme raditi što hoće, hrvatski liječnici izbjegavaju javno govoriti o ovoj temi, vjerojatno u strahu da bi ih netko mogao pozvati na red zbog toga što zlorabe vrijeme namjenjeno odmoru.
U situaciji gdje se liječnici žale da su zbog manjka kolega na izmaku snaga, priznanje o povremenom radu u engleskim ordinacijama i kirurškim salama srušilo bi mit o njihovoj preopterećenosti, a na sebe bi osim toga mogli navući jal svojih kolega koji ovise o goloj plaći.
U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) ne vide ništa sporno u gastarbajterskim izletima hrvatskih liječnika u države zapadne Europe, ali ih muči što dodatne prihode liječnici ne mogu slobodno zarađivati u Hrvatskoj.
"Nemamo podatke o tome koliko liječnika povremeno radi izvan Hrvatske, ali za takav rad nema nikakvih zapreka. S našom licencom hrvatski liječnici mogu u bilo kojoj europskoj državi odraditi ambulantu ili operirati, a to se uglavnom radi u privatnim klinikama. Nažalost, u hrvatskim privatnim klinikama može se raditi tek ako poslodavac to odobri", kaže predsjednik komore, Hrvoje Minigo.
Priznaje da su ovakvi radni izleti liječnika po Europi loši za hrvatski zdravstveni sustav, jer liječnik koji slobodno vrijeme provede radeći u stranoj zemlji, ne može doći na posao odmoran.
Izvor: Novi list
